Rev 3443/2022 3.1.1.9

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 3443/2022
31.08.2023. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branislava Bosiljkovića predsednika veća, Branke Dražić i Vesne Stanković, članova veća, u pravnoj stvari predlagača AD „Elektromreža Srbije“ Beograd, protiv protivnika predlagača „Ecoagri Serbia“ DOO Bela Crkva, čiji je punomoćnik Branislav Bjelica advokat iz ..., radi određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, odlučujući o reviziji protivnika predlagača koja je izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Pančevu Gž 553/20 od 16.11.2021. godine, u sednici veća održanoj dana 31.08.2023. godine, doneo je

R E Š E NJ E

UKIDA SE rešenje Višeg suda u Pančevu Gž 553/20 od 16.11.2021. godine i predmet VRAĆA istom sudu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Višeg suda u Pančevu Gž 553/20 od 16.11.2021. godine, stavom prvim izreke, ukinuto je rešenje Osnovnog suda u Vršcu R1 38/17 od 14.11.2019. godine u pobijanom delu, stavu prvom, drugom i četvrtom izreke. Stavom drugim izreke, određena je naknada za ustanovljenje službenosti – nepotpunu eksproprijaciju na parceli broj .., poljoprivredno zemljište potes „...“, njiva 3. klase površine 10 ha 54 ara i 50 m2, na parceli broj .. poljoprivredno zemljište potes „...“, njiva 4. klase površine 6 ha 97 ari i 41 m2, na parceli .. poljoprivredno zemljište potes „...“, njiva 2. klase površine 55 ha 49 ari i 33 m2, na parceli broj .. poljoprivredno zemljište potes „...“, njiva 2. klase površine 8 ha 65 ari i 02 m2, na parceli broj .. poljoprivredno zemljište potes „...“, njiva 3. klase površine 99 ara i 48 m2, sve ukupne površine 88 ha 65 ari i 74 m2 upisano u LN .. KO ..., koje poslužno dobro je u vlasništu protivnika predlagača a u korist predlagača, koja je ustanovljena pravnosnažnim rešenjem Opštinske uprave Bela Crkva broj 465-I/2014 od 21.01.2015. godine u iznosu od 789.076,679 dinara. Stavom trećim izreke, obavezan je predlagač- korisnik eksproprijacije da protivniku predlagača na ime naknade za ustanovljenje prava službenosti na predmetnim nekretninama isplati iznos od 789.076,679 dinara u roku od 15 dana po pravnosnažnosti rešenja pod pretnjom prinudnog izvršenja. Stavom četvrtim izreke, obavezan je predlagač da protivniku predlagača naknadi troškove vanparničnog postupka u iznosu od 246.375,00 dinara u roku od 15 dana.

Protiv pravnosnažnog rešenja donetog u drugom stepenu protivnik predlagača blagovremeno je izjavio reviziju, zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Ispitujući pobijano rešenje u smislu odredbe člana 408. ZPP, u vezi sa članom 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku, Vrhovni sud je našao da je revizija protivnika predlagača osnovana.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju protivnik predlagača je vlasnik nepokretnosti, i to: parcela .., .., .., .., sve ukupne površine 88 ha 65 ari i 74 m2 upisano u LN .. KO ... . Pravnosnažnim rešenjem Opštinske uprave Bela Crkva, Odeljenje za skupštinske, opštu upravu i zajedničke poslove broj 465-1/2014-04 od 21.05.2015. godine eksproprisana je nepokretnost sa ustanovljenim pravom službenosti prolaza provodnika dalekovoda ranijeg sopstvenika „Esoagri Serbia“ u korist korisnika eksproprijacije JP „Elektromreža Srbije“. Između stranaka nije postignut sporazum o naknadi za eksproprisanu nepokretnost.

Prvostepeni sud je odredio naknadu za ustanovljenje službenosti – nepotpunu eksproprijaciju, sa obrazloženjem da je na parcelama protivnika predlagača koje su ukupne površine 88 ha 65 ari i 74 m2 predlagač postavio stubove dalekovoda radi prolaska provodnika i električne energije, zbog čega je na istima došlo do promenjenih okolnosti u smislu mogućnosti korišćenja kako samog poljoprivrednog zemljišta, tako i prethodno instaliranih sistema za navodnjavanje, zbog čega je došlo do umanjene tržišne vrednosti parcela usled službenosti prolaza provodnika preko parcela. Pošto takvo umanjenje za celokupnu površinu iznosi 5% u odnosu na tržišnu vrednost parcele, i to u visini od 3.169.741,66 dinara prema nalazu veštaka, a zbog ograničenja u pogledu korišćenja sistema za navodnjavanje došlo je do trajnog smanjenja tržišne vrednosti na predmetnom poljoprivrednom zemljištu u iznosu od 5.740.881,16 dinara, što znači da trajno smanjenje tržišne vrednosti poljoprivrednog zemljišta zbog ustanovljene službenosti iznosi 8.910.623,53 dinara na dan veštačenja.

Drugostepeni sud je ukinuo prvostepeno rešenje i odredio naknadu za ustanovljeno pravo službenosti (nepotpunu eksproprijaciju). Po stanovištu tog suda, zasnovanom na usaglašenom mišljenju Centra za veštačenje i procenu iz Novog Sada i sudskog veštaka Vladimira Santrača, stubovi dalekovoda predstavljaju fizičku prepreku kretanju nadzemnog dela sistema za zalivanje usled čega površina od 43,0599 hektara ne može da se navodnjava. Nemogućnost korišćenja zalivnog sistema na površini od 43,0599 hektara umanjuje tržišnu vrednost zbog čega je došlo do trajnog smanjenja tržišne vrednosti poljoprivrednog zemljišta na toj površini. Drugostepeni sud je prihvatio mišljenje veštaka Sandrač Vladimira, datom u postupku pred drugostepenim sudom, da se predmetno zemljište koristi u ratarskoj poljoprivrednoj proizvodnji i postojanje dalekovoda ne nameće bilo kakvo ograničenje za nastavak ratarske proizvodnje, a da umanjenje tržišne vrednosti parcela za celokupnu površinu uslede ustanovljavanja službenosti prelaza provodnika preko parcela tj. stubova iznosi 5% u odnosu na tržišnu vrednost. Umanjenje tržišne vrednosti zemljišta se odnosi na celu površinu, jer pojas ili koridor ustanovljene službenosti predstavlja pojas koji je neophodan za funkcionisanje sistema dalekovoda – stubova sa provodnicima na osnovu Pravilnika EMS-a (po 20. metara sa ose provodnika sa obe strane). Shodno mišljenju ovog veštaka, jednokratna naknada usled ustanovljavanja prava službenosti prelaza dalekovoda iznad predmetnih parcela iznosi 25% od procenjene tržišne vrednosti poljoprivrednog zemljišta, koja iznosi 6.082 evra po hektaru, a sa investicionim ulaganjima koja se odnose na nepokretnu imovinu (cevodod) tržišna vrednost poljoprivrednog zemljišta koje je predmet eksproprijacije iznosi 7.216 evra po hektaru. Po nalaženju drugostepenog suda, ne može se obrađivati deo zemljišta kod dalekovodnih stubova i to na površini zaštitnog pojasa od ose provodnika od po 15. metara sa svake strane, tako da ukupna površina ustanovljene službenosti iznosi iznosi 3,720 ha. Naknada zbog izvršene nepotpune eksproprijacije ustanovljavanjem trajne službenosti prelaza provodnika preko katastarskih parcela protivnika predlagača za površinu od 3,720 ha, zbog nemogućnosti obrađivanja dela zemljišta kod dalekovodnih stubova iznosi 6.710,88 evra ili 789.076,679 dinara po srednjem kursu NBS na dan 16.11.2011. godine.

Osnovano se revizijom protivnika predlagača ukazuje da u ovoj pravnoj stvari drugostepeni sud nije mogao da odredi naknadu za površinu zemljišta od 3,720 ha zbog nemogućnosti obrađivanja dela zemljišta oko dalekovodnih stubova, i da je zato pobijano drugostepeno rešenje doneto pogrešnom primenom člana 53. Zakona o eksproprijaciji u vezi sa članom 1. tog Zakona kojim je propisano da se nepokretnosti mogu eksproprisati ili se svojina na njima može ograničiti samo u javnom interesu utvrđenom na osnovu Zakona uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne.

Odredbom člana 53. Zakona o eksproprijaciji propisano je da u slučaju ustanovljenja službenosti naknada se određuje u iznosu za koji je, usled ustanovljenja službenosti,smanjena tržišna vrednost zamljišta ili zgrada (stav1). Naknada iz stava 1. Ovog člana određuje se u postupku propisanom ovim zakonom (stav 2).

Ustanovljenje službenosti prelaza dalekovoda predstavlja ograničenje prava svojine protivnika predlagača na predmetnom zemljištu, jer protivnik predlagača ne može u punom obimu vršiti svojinska ovlašćenja koja čine sadržinu prava (član 3. stav 1. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa) u zoni zaštitnog pojasa dalekovoda koja se širina određuje u zavisnosti od naponskog nivoa (član 218. Zakona o energetici).

Osnovan je pravni stav revidenta da ne postoji zakonska mogućnost da se vlasniku zemljišta u odnosu na koje je izvršena nepotpuna eksproprijacija ne odredi naknada u visini za koju je umanjena njegova tržišna vrednost. Prihvatajući navode revidenta o pogrešnoj primeni materijalnog prava revizijski sud nalazi da iz iznetih razloga činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno. Zbog toga je pobijano drugostepeno rešenje moralo biti ukinuto i predmet vraćen drugostepenom sudu na ponovno odlučivanje o žalbi protivnika predalgača. U ponovnom postupku drugostepeni sud će oceniti sve navode žalbe protivnika predlagača i pravilnom primenom člana 53. Zakona o eksproprijaciji odlučiti o naknadi za nepotpunu eksproprijaciju u visini za koju je ustanovljenjem službenosti prelaza dalekovoda umanjena tržišna vrednost zemljišta za vrednost za koju se predmetno zemljište moglo prodati ili razmeniti na otvorenom i konkurentskom tržištu pod normalnim okolnostima i dobrovoljno između zainteresovanih strana.

Ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer je reč o sporednom potraživanju koje zavisi od odluke o glavnoj stvari.

Sa iznetih razloga primenom odredbe člana 416. stav 2. ZPP, u vezi člana 30. stav 2. ZVP, odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća – sudija

Branislav Bosiljković, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić