Rev 3602/2022 3.1.2.8.3; naknada materijalne štete

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 3602/2022
06.10.2022. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Biserke Živanović, predsednika veća, Spomenke Zarić i Gordane Komnenić, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Danijela Đokić, advokat iz ..., protiv tuženih BB iz sela ... i VV iz ..., koje zastupa punomoćnik Igor Zlatković, advokat iz ..., radi zauzeća, odlučujući o reviziji tuženih, izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 869/21 od 30.11.2021. godine, u sednici održanoj 06.10.2022. godine, doneo je

P R E S U D U

PREINAČUJE SE presuda Apelacionog suda u Nišu Gž 869/21 od 30.11.2021. godine u usvajajućem delu stava drugog izreke i u stavu trećem izreke, tako što se ODBIJA žalba tužioca i POTVRĐUJE presuda Osnovnog suda u Vranju P 907/19 od 17.12.2020. godine u delu stava prvog izreke, koji se odnosi na isplatu materijalne štete zbog srušenog i oštećenog zida u iznosu od 9.830,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja 17.12.2020. godine do isplate i u stavu drugom izreke.

OBAVEZUJE SE tužilac da tuženima na ime troškova revizijskog postupka isplati iznos od 27.000,00 dinara, u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka presude.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Vranju P 907/19 od 17.12.2020. godine, stavom prvim izreke, odbijen je tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da se utvrdi prema tuženima da su zauzeli deo placa tužioca na kat. parceli broj .. iz lista nepokretnosti broj .. za KO ..., ukupne površine 7,60 m2, u merama i granicama bliže određenim ovim stavom izreke, a koji prostor je na licu mesta zauzet i pripojen kat. parceli broj .. rušenjem zida od strane tuženih, te da se naloži tuženima da napred opisani prostor ustupe u svojinu i državinu tužiocu nakon što sa istog uklone otpadni materijal od srušenog zida, te da tužiocu solidarno isplate na ime materijalne štete zbog srušenog i oštećenog zida iznos od 9.830,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe 16.04.2015. godine, kao neosnovan. Stavom drugim izreke, obavezan je tužilac da tuženima solidarno isplati troškove parničnog postupka u iznosu od 120.000,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti do isplate.

Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž 869/21 od 30.11.2021. godine, stavom prvim izreke, odbijena je kao neosnovana žalba tužioca i potvrđena prvostepena presuda u stavu prvom izreke u pogledu odluke o zauzeću. Stavom drugim izreke, preinačena je prvostepena presuda u preostalom delu stava prvog izreke i obavezani tuženi da tužiocu solidarno isplate na ime materijalne štete zbog srušenog i oštećenog zida iznos od 9.830,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja 17.12.2020. godine, pa do konačne isplate, dok se u delu zahteva za naplatu zakonske zatezne kamate počev od podnošenja tužbe 16.04.2015. godine, pa do presuđenja 17.12.2020. godine, odbija kao neosnovan. Stavom trećim izreke, obavezani su tuženi da tužiocu solidarno na ime troškova postupka isplate iznos od 131.800,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana izvršnosti do konačne isplate.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, u odnosu na stav drugi izreke, reviziju su blagovremeno izjavili tuženi, zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 1. ZPP i pogrešne primene materijalnog prava.

Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijanu presudu u navedenom delu, na osnovu člana 408. u vezi člana 403. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ 72/11 ... 18/20) i utvrdio da je revizija tuženih osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju ovaj revizijski pazi po službenoj dužnosti, niti ima drugih bitnih povreda na koje se revizijom ukazuje.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilac je vlasnik kat. parc. .., ukupne površine 1.169 m2 i dela kat. parc. broj .., ukupne površine 263 m2. Deo parcele broj .. otac tužioca je kupio 1971. godine i ista je pripojena parceli broj .. i ograđena odmah nakon kupovine od strane oca tužioca. Parcela se graniči sa parcelom broj .., na kojoj su tuženi suvlasnici i parcele stranaka razdvaja ogradni zid koji je sazidao otac tuženih pre nego što je otac tužioca kupio deo parcele .. . Deo ogradnog zida je porušen od strane tuženih, koji su godinama bili u savesnoj državini spornog prostora i na osnovu održaja postali vlasnici istog. Prema nalazu veštaka geodeta Perice Stamenkovića sporni prostor na kome je porušen i sporni zid zauzima površinu od 7,60 m2, a prema nalazu veštaka Gorana Ristića, vrednost radova za sanaciju štete zbog rušenja zida je 9.830,00 dinara prema cenama na dan veštačenja.

Polazeći od utvrđenog činjeničnog stanja, prvostepeni sud je zaključio da su tuženi savesni držaoci dela katastarske parcele .. u površini od 7,60 m2, duže od dvadeset godina, da je sporni prostor na licu mesta pripojen kat. parceli .. rušenjem zida od strane tuženih, koji je podigao njihov otac, te da za tužioca nije nastala nikakva šteta, zbog čega je odbio tužbeni zahtev za naknadu materijalne štete.

Drugostepeni sud je, u odnosu na prvostepenu odluku koja se odnosi na naknadu materijalne štete našao da je prvostepeni sud pogrešno primenio pravilo o teretu dokazivanja iz člana 231. stav 1. ZPP, u situaciji u kojoj su tuženi u toku postupka priznali da su srušili zid tužioca, pa po shvatanju drugostepenog suda ovu činjenicu nije bilo ni potrebe dokazivati, zbog čega su u ovom delu preinačili prvostepenu presudu i obavezali tužene da naknadi pričinjenu materijalnu štetu tužiocu u iznosu od 9.830,00 dinara.

Osnovano se revizijom tuženih ukazuje da je drugostepeni sud prilikom odlučivanja o žalbi tužioca u ovom delu pogrešno primenio materijalno pravo.

Odredbom člana 154. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima, propisano je da ko drugome prouzrokuje štetu dužan je naknaditi je, ukoliko ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice.

Imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja, kao i da je pravnosnažno odbijen deo tužbenog zahteva za utvrđenje da su tuženi zauzeli deo placa tužioca rušenjem zida, po oceni ovog suda, proizlazi da je pogrešan stav drugostepenog suda da u toj situaciji tužilac ima pravo na naknadu materijalne štete zbog srušenog zida koji se nalazio na spornom prostoru (površine 7,60 m2 u iznosu od 9.830,00 dinara). Utvrđeno je i da je predmetni zid na toj površini, izgradio pravni prethodnik tuženih. Imajući ovo u vidu, tužilac nema pravni osnov za naknadu materijalne štete. Tužbeni zahtev tužioca se ne odnosi na pričinjenu štetu u pogledu rušenja i oštećenja zida koji je on podigao na površini od 0,37 m2, već na naknadu štete zbog srušenog zida koji je podigao otac tuženih, na prostoru površine 7,60 m2 (na kom su tuženi stekli vlasništvo održajem, jer su preko dvadeset godina bili savesni držaoci ovog dela parcele), iz čega proizlazi da tužilac nije pretrpeo štetu, u smislu člana 154. Zakona o obligacionim odnosima, kako je to pravilno zaključio i prvostepeni sud.

Iz navedenih razloga, drugostepena presuda je preinačena u navedenom delu na osnovu člana 416. stav 1. ZPP i odlučeno kao u stavu prvom izreke ove presude.

Kako su tuženi uspeli u postupku po reviziji dosuđeni su im i troškovi primenom člana 153, 154. i 163. ZPP, koji obuhvataju troškove za sastav revizije od strane advokata u iznosu od 27.000,00 dinara, uvećani za 50%.

Predsednik veća – sudija

Biserka Živanović,s.r.

Za tačnost otpravka

upravitelj pisarnice

Marina Antonić