Rev 3660/2019 3.1.1.15; faktička eksproprijacija

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 3660/2019
01.07.2020. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Zvezdane Lutovac, predsednika veća, Jelene Borovac i Dragane Marinković, članova veća, u parnici tužilja AA iz... i BB iz ..., čiji je zajednički punomoćnik Jovana Božanić Živanović, advokat iz ..., protiv tužene Opštine Čajetina, koju zastupa Opštinski pravobranilac Čajetine, radi naknade, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 7030/18 od 04.06.2019. godine, u sednici održanoj 01.07.2020. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužene izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 7030/18 od 04.06.2019. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Užicu P 4242/18 od 02.10.2018. godine, stavom prvim izreke, usvojen je tužbeni zahtev tužilja i tužena obavezana da im na ime naknade zbog oduzimanja zemljišta izgradnjom ulice i to kat. parcele .../... upisane u list nepokretnosti ... KO ... bliže opisane u tom delu izreke solidarno isplati 8.979,000,00 dinara sa zateznom kamatom prema Zakonu o zateznoj kamati počev od 02.10.2018. godine kao dana presuđenja do konačne isplate. Stavom drugim izreke, preko dosuđenog iznosa tužbeni zahtev je odbijen. Stavom trećim izreke, obavezana je tužena da tužiljama naknadi troškove parničnog postupka.

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 7030/18 od 04.06.2019. godine, stavom prvim izreke, odbijena je žalba tužene i potvrđena prvostepena presuda u stavovima prvom i trećem izreke. Stavom drugim izreke, odbačena je žalba tužene na odluku u stavu drugom iste presude, kao nedozvoljena.

Protiv pravnosnažne presude donesene u drugom stepenu reviziju je izjavila tužena zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Ispitujući pravilnost pobijane presude u smislu člana 408. ZPP (''Službeni glasnik RS'' br. 72/11... 55/14), Vrhovni kasacioni sud je našao da je revizija tužene neosnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju Vrhovni kasacioni sud pazi po službenoj dužnosti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, katastarska parcela broj .../... nalazi se na ... prema listu nepokretnosti ... KO ..., po kulturi upisana kao livada pete klase površine 5 ari, gradsko građevinsko zemljište. Nosioci prava privatne svojine na ovoj parceli su tužilje AA i BB sa udelima od po jedne idealne polovine. Na terenu ova katastarska parcela je asfaltirana ulica Sunčani breg koja prolazi kroz naseljeno mesto sa stambenim i ugostiteljskim objektima. Nastala je od matične parcele broj .../... parcelacijom na zahtev tužilje BB u skladu sa planom generalne regulacije naseljenog mesta ... sa naseljenim mestom ... . Projekat parcelacije potvrđen je 29.11.2016. godine od strane Opštinske uprave Čajetina, Odsek za urbanizam i prostorno planiranje i sproveden kroz Katastar nepokretnosti Čajetina. Ulica Sunačni breg nastala je zauzećem dela kat. parcele tužilje .../... pri čemu tužena nije sprovela zakonsku proceduru eksproprijacije zemljišta, niti je tužiljama a ni njihovom pravnom prethodniku bila isplaćena novčana naknada. Prema nalazu Geodetskog biroa od 04.07.2017. godine prvostepeni sud je utvrdio da katastarska parcela predstavlja put ukupne površine 500m² od čega je 319m² pod asfaltom, a ostatak bez asfaltnog zastora. Prema izveštaju Poreske uprave Ekspozitura Čajetina od 05.07.2017. godine, tržišna vrednost navedene parcele iznosi 20.700,00 dinara po m². Prema izveštaju Poreske uprave Ekspozitura Čajetina tržišna cena data je prema zoni u kojoj se nalazi katastarska parcela, a u pitanju je druga zona na Zlatiboru i konkretni parametri prenosa nepokretnosti na istom mestu izvršen u septembru 2016. godine. Veštačenjem od strane veštaka inženjera građevine utvrđeno je da je tržišna cena navedene nepokretnosti 150 evra po m², odnosno 17.958,00 dinara po m², na dan veštačenja početkom avgusta 2017. godine, pa je imajući u vidu faktički zauzetu površinu od 500m², ukupna tržišna cena sporne nepokretnosti 8.970.000,00 dinara. Prema nalazu veštaka nepokretnost se nalazi u drugoj zoni naseljenog mesta Zlatibor, naselje Sloboda, parcela je nepravilnog oblika u vidu izduženog izlomljenog pravougaonika i predstavlja mesnu saobraćajnicu na lokaciji sa mnogobrojnim ugostiteljskim objektima i objektima za odmor i oporavak. Po svojoj kategoriji ova kat. parcela je izgrađeno gradsko građevinsko zemljište privedeno nameni za koje je planskim aktima tužene opredeljeno da bude saobraćajnica. Prilikom izgradnje javnog puta – mesne saobraćajnice zauzeta je kat. parcela tužilja i pokrivena asfaltom, a zauzeće iznosi 500m². Prilikom davanja nalaza i mišljenja veštak je cenio kategoriju zemljišta, zonu u kome se nalazi, ponudu i potražnju na tržištu i izvršene prenose na istoj ili sličnoj lokaciji.

Kod ovako utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno su nižestepeni sudovi primenili materijalno pravo kada su obavezali tuženu da tužiljama isplati naknadu za eksproprisanu nepokretnost.

Tužiljama, koje su lišene svog prava svojine na navedenim nepokretnostima faktičkom eksproprijacijom od strane tužene, pripada dosuđena novčana naknada u visini njene tržišne vrednosti za oduzeto im pravo svojine na osnovu člana 1. protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i slobodama, koja je nakon što je ratifikovana od strane naše države (2003. godine) sastavni deo našeg pravnog poretka, na osnovu člana 194. stav 4. i 5. Ustava Republike Srbije i neposredno se primenjuje. Članom 1. protokola broj 1 je predviđeno da svako fizičko i pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje svojine. Niko ne može biti lišen svoje imovine osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim načelima međunarodnog prava. Pored toga, Evropski sud za ljudska prava je doneo brojne presude u primeni člana 1. protokola broj 1 EKLJP koja štiti privatnu svojinu iz kojih proizilazi da se može oduzeti stvar u privatnoj svojini u opštem interesu ali samo sa naknadom koja bi se ravnala tržišnoj vrednosti odnosno ako je ta stvar oduzeta i postoji, ima se vratiti vlasniku stvari. (Sarica et Dilaver.C.Turkyie, predstavka broj 11765/05, presuda od 27. maja 2010. godine).

Visina naknade za eksproprisanu nepokretnost, suprotno revizijskim navodima, pravilno je određena na osnovu člana 42. Zakona o eksproprijaciji.

Na osnovu člana 414. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća sudija

Zvezdana Lutovac,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić