Rev 3674/2021 3.19.1.16; suparničari, jedinstveni suparničari; 3.1.3.5.1; zakonski naslednici

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 3674/2021
03.12.2021. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud u veću sastavljenom od sudija: Zvezdane Lutovac, predsednika veća, Dragane Marinković i Ivane Rađenović, članova veća, u parnici tužilaca AA i BB, oboje iz ..., čiji je zajednički punomoćnik Đorđe Jevtović, advokat iz ..., protiv tuženog VV iz ..., čiji je punomoćnik Slavica Ignjatović, advokat iz ..., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužilaca, izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž 5829/19 od 18.03.2021. godine, u sednici održanoj 03.12.2021. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužilaca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž 5829/19 od 18.03.2021. godine u preinačujućem delu.

ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija tužilaca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž 5829/19 od 18.03.2021. godine u potvrđujućem delu (stavu prvom izreke).

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Mladenovcu P 275/18 od 25.02.2019. godine, (ispravljenom rešenjem istog suda od 15.09.2020. godine u pogledu imena tuženog) stavom prvim izreke, utvrđeno je da je tužilja AA, po osnovu sticanja u porodičnoj zajednici stekla pravo svojine sa udelom ½ na kući u ... u ulica ... br. .. i na kp. br. .. u površini od 0.05.14.ha upisanim u LN br. .. KO ..., što je tuženi kao vlasnik dužan priznati i dozvoliti joj da se na osnovu ove presude uknjiži kao suvlasnik navedenih nepokretnosti sa udelom od ½. Stavom drugim izreke, utvrđeno je da je tužilac BB po osnovu nasleđa stekao pravo svojine sa udelom od ¼ na istoj kući i kat. parceli upisanim u LN br. .. KO ..., što je tuženi kao vlasnik dužan priznati i dozvoliti da se on na osnovu ove presude uknjiži kao suvlasnik navedenih nepokretnosti sa udelom od ¼. Stavom trećim izreke, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtev tužilaca, kojim su tražili da se utvrdi da su vlasnici jedne prostorije dimenzija 15,67 m2, kao i tužbeni zahtev tužioca BB kojim je tražio da se utvrdi da je po osnovu nasleđa stekao pravo svojine za veći deo od dosuđenog udela do traženog udela od ½ delova na istoj kući i kat. parceli. Stavom četvrtim izreke, tuženi je obavezan da tužiocima na ime naknade troškova postupka isplati 132.500,00 dinara.

Presudom Apelacionog suda u Beogradu Gž 5829/19 od 18.03.2021. godine, stavom prvim izreke, odbijena je kao neosnovana žalba tužilaca i potvrđena je navedena prvostepena presuda ispravljena rešenjem istog suda od 15.09.2020. godine (u pogledu imena tuženog) u stavu trećem izreke. Stavom drugim izreke, ispravljena prvostepena presuda je preinačena u stavu prvom izreke, tako što je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtev tužilje AA, kojim je tražila da sud utvrdi da je po osnovu sticanja u porodičnoj zajednici stekla pravo svojine sa udelom od ½ delova na kući i kat. parceli bliže opisanoj ovim stavom izreke, što bi tuženi kao vlasnik bio dužan priznati i dozvoliti joj da se na osnovu ove presude uknjiži kao suvlasnik istih nepokretnosti sa udelom od ½ u LN br. .. KO ... . Stavom trećim izreke, ispravljena prvostepena presuda je preinačena i u stavu drugom izreke, tako što je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtev tužioca BB, kojim je tražio da se utvrdi da je po osnovu nasleđa stekao pravo svojine sa udelom od ¼ na kući i kat. parceli bliže opisanim u ovom stavu izreke, što bi tuženi kao vlasnik bio dužan priznati i dozvoliti mu da se na osnovu ove presude uknjiži kao suvlasnik istih nepokretnosti sa udelom od 1/4 u LN br. .. KO ... . Stavom četvrtim izreke, preinačeno je i rešenje o troškovima postupka iz stava 4. izreke, prvostepene presude, pa su tužioci obavezani da tuženoj na ime naknade troškova celokupnog parničnog postupka solidarno isplate iznos od 124.500,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od dana izvršnosti do isplate.

Protiv navedene pravnosnažne presude tužioci su blagovremeno izjavili reviziju, zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Ocenjujući dozvoljenost revizije u smislu člana 410. stav 2. ZPP („Sl. glasnik RS“, br.72/11...55/14), Vrhovni kasacioni sud je našao da je revizija tužilaca dozvoljena u preinačujućem delu na osnovu člana 403. stav 2. tačka 2. ZPP, ali da nije dozvoljena u delu kojim je pobijana drugostepena presuda potvrđena, na osnovu člana 410. stav 2. tačka 5. ZPP, zbog čega je revizija tužilaca u tom delu odbačena.

Prema noveliranom članu 403. stav 3. ZPP, revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima, ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000,00 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe.

Tužioci su tužbu u ovoj pravnoj stvari radi utvrđenja prava svojine na nepokretnostima podneli dana 20.11.2013. godine, označivši vrednost predmeta spora na iznos od 10.000,00 dinara.

Kako je označena vrednost predmeta spora pobijanog dela od 10.000,00 dinara, ispod novčanog cenzusa od 40.000 evra u dinarskoj protivvrednosti merodavnog za pravo na izjavljivanje revizije, to revizija tužilaca izjavljena protiv drugostepene presude u delu kojim je potvrđena (ispravljena) prvostepena presuda, nije dozvoljena na osnovu člana 410. stav 2. tačka 5. u vezi člana 403. stav 3. ZPP.

Iz izloženog razloga, odlučeno je na osnovu člana 413. ZPP, kao u stavu drugom izreke, ove odluke.

Ispitujući pravilnost pobijane presude u preostalom preinačujućem delu, na osnovu člana 408. ZPP, Vrhovni kasacioni sud je našao da je revizija tužilaca dozvoljena, ali da nije osnovana.

Donošenjem pobijane presude nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju Vrhovni kasacioni sud pazi po službenoj dužnosti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilja AA i tužilac BB su majka i sin, dok je tuženi VV rođeni brat tužilje, a ujak tužioca. Tužilja AA je bila u braku sa sada pok. GG od februara 1962. godine do 1978. godine, kada su se razveli. U braku su izrodili dvoje dece, sada pok. sina DD, preminulog 2010. godine i sina BB, ovde drugotužioca. Bivši tužiljin suprug GG, preminuo je ...1999. godine. Tuženi VV je upisan kao vlasnik kat. parcele br. .. površine 0.05.14 ha, upisane u LN br. .. KO ..., na osnovu ugovora o kupoprodaji te parcele od 29.03.1968. godine, overenog u Opštinskom sudu u Mladenovcu 07.03.1969. godine pod Ov br. ../69 zaključenog između njega kao kupca i prodavaca ĐĐ, EE i ŽŽ. Tužilja i njen sada pok. suprug GG su na navedenom placu koji je vlasništvo tuženog, uz njegovu saglasnost, u periodu od 1968. do 1970. godine, sagradili porodičnu prizemnu kuću koja po nalazu i mišljenju sudskog veštaka ima neto korisnu površinu od 56,13 m2, a kasnije je dograđena prostorija površine 15,67 m2. Sada pok. GGje lično gradio ovu kuću jer je po struci bio zidar, a prilikom gradnje kuće, pomagao im je i tužiljin otac, tako što je prodao jedan plac na ... i neku stoku i novac od te prodaje im dao za gradnju kuće. Tuženi VV je na predmetnom placu uz ovu kuću sagradio jednu posebnu prostoriju, u kojoj je stanovao jedno vreme, a kasnije je sagradio sebi novu kuću u ... gde živi sa svojom porodicom. Dogovor između tuženog VV i sada pok. GG je bio da se tužilja odrekne nasleđe iza njihovih sada pok. roditelja, pa da im on prizna vlasništvo na predmetnoj kući i delu placa, ali ovaj dogovor nije realizovan. Posle razvoda braka tužilje i njenog sada pok. supruga GG, ona se sa mlađim sinom BB preselila u ..., a stariji sin DD je ostao da živi u navedenoj kući sa ocem GG. DDje bio u braku sa ZZ u periodu od 1982. do 1985. godine, kada su se razveli i iz tog braka imaju ćerku II. Zaostavština sada pok. GG nije raspravljena, a II, njegovu unuku po pok. sinu DD niko nije pozvao na nasleđe, ni kada joj je preminuo deda, a ni kada joj je preminuo otac, kako to proizlazi iz njene izjave date u svojstvu svedoka.

Polazeći od utvrđenog činjeničnog stanja, prvostepeni sud je zaključio da tužilji AA pripada pravo svojine sa udelom ½ delova na predmetnoj kući po osnovu sticanja radom u toku trajanja zajednice života u braku sa sada pok. GG, na osnovu članova 171, 177. i 180. stav 2. Porodičnog zakona, kao i sticanjem u porodičnoj zajednici sa ovde tuženim, ali bez jedne posebne prostorije, površine 15,67 m2, jer je utvrđeno da ista pripada ovde tuženom na osnovu člana 195. Porodičnog zakona. Druga polovina predmetne kuće predstavlja zaostavštinu sada pok. GG. Prvostepeni sud je takođe zaključio da tužiocu BB mlađem sinu tužilje i pok. GG, po osnovu nasleđa iza pok. GG, pripada pravo vlasništva na ¼ predmetne kuće, a kod činjenice da on nije njegov jedini zakonski naslednik jer je njegov zakonski naslednik po pravu predstavljanja iza preminulog sina DD i njegova unuka II. Ocenio je da tužiocima pripadaju isti suvlasnički udeli i na predmetnoj kat. parceli po osnovu vanrednog održaja iz člana 28. stav 4. Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa, s obzirom da su sada pok. GG i tužilja preko 20 godina držali i drže predmetnu nepokretnost.

Drugostepeni sud je preinačio prvostepenu presudu u usvajajućem delu tužbenog zahteva tužilaca, zauzevši pravilno pravno stanovište da je u konkretnom slučaju reč o nužnom suparničarstvu iz člana 211. ZPP, koje postoji kada po prirodi pravnog odnosa ili po zakonu tužbom moraju da se obuhvate sva lica koja su učesnici materijalnopravnog odnosa. Kako tužbom u ovoj pravnoj stvari nisu obuhvaćena sva ova lica kao stranke, to je tužbeni zahtev odbijen. Ovo iz razloga, što tužbom u ovoj pravnoj stvari nije obuhvaćena kao stranka i ćerka sada pok. DD, II, koja je učesnik predmetnog materijalno-pravnog odnosa, a na osnovu članova 10, 212. i 229. Zakona o nasleđivanju jer je kao zakonski naslednik sada pok. DD po pravu predstavljanja, jedinstveni i nužni suparničar u ovom parničnom postupku po tužbi za utvrđenje prava vlasništva na nepokretnoj imovini koja predstavlja deo i njegove zaostavštine.

Nisu osnovani revizijski navodi tužilaca o pogrešno primenjenom materijalnom pravu, kojima ističu da je učinjena povreda iz člana 221. Zakona o nasleđivanju, kojom je propisano da pravo naslednika da zahteva zaostavštinu ne zastareva i da se time ne dira u pravila o održaju sticanjem od nevlasnika, obzirom na to da je u konkretnom slučaju reč o sporu za utvrđenje suvlasničkih udela članova porodične zajednice, u sticanju predmetne nepokretnosti, za koju je utvrđeno da je stečena kao bračna tekovina tužilje i sada pok. GG, zbog čega je bilo nužno da i II kao njegova unuka i zakonska naslednica svog preminulog oca DD, bude obuhvaćena tužbom u ovoj parnici jer je i ona učesnik ovog materijalnopravnog odnosa, a taj nedostatak vodi odbijanju tužbenog zahteva na osnovu člana 211. stav 2. ZPP.

Pravilno je odlučeno i o naknadi troškova postupka na osnovu člana 165. stav 2. u vezi člana 153. stav 1. i 154. stav 2. ZPP.

Iz izloženih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 414. stav 1. ZPP, odlučio kao u stavu prvom izreke ove presude.

Predsednik veća - sudija

Zvezdana Lutovac,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić