
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 3982/2019
24.10.2019. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija Slađane Nakić Momirović, predsednika veća, Dobrile Strajina i Marine Milanović, članova veća, u parnici tužioca Centra za socijalni rad u Kruševcu, protiv tuženih AA i BB, obojice iz ..., Grad ..., čiji je punomoćnik Slađana Sudimac, advokat iz ..., radi zaštite od nasilja u porodici, odlučujući o reviziji tuženih izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž2 270/19 od 12.06.2019. godine, u sednici održanoj 24.10.2019. godine, doneo je
P R E S U D U
ODBIJA SE, kao neosnovana, revizija tuženih izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž2 270/19 od 12.06.2019. godine.
ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev tuženih za naknadu troškova po reviziji.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Kruševcu P2.477/18 od 13.02.2019. godine, stavom prvim izreke, određena je mera zaštite od nasilja u porodici tako što je tuženima zabranjeno da na bilo koji način dalje uznemiravaju VV i GG i naloženo im je da se uzdržavaju od svakog drskog i zlonamernog ponašanja, kojim se ugrožava njihov telesni integritet, duševno zdravlje i spokojstvo, pod pretnjom izvršenja, a stavom drugim izreke, određeno je da se mera zaštite nasilja u porodici određuje na period od godinu dana i da može biti produžavana sve dok ne prestanu razlozi zbog kojih je bila određena. Stavom trećim izreke, odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž2 970/19 od 12.06.2019. godine, stavom prvim izreke, odbijena je, kao neosnovana, žalba tuženih i potvrđena prvostepena presuda. Stavom drugim izreke, odbijen je, kao neosnovan, zahtev tuženih za naknadu troškova postupka povodom izjavljene žalbe.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tuženi su blagovremeno izjavili reviziju iz svih zakonom propisanih razloga.
Ispitujući pobijenu presudu na osnovu člana 408. ZPP („Službeni glasnik RS“, broj 72/11, 55/14), Vrhovni kasacioni sud je našao da je revizija tuženih nije osnovana.
U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a tuženi u reviziji ne ukazuju na neku konkretno bitnu povredu odredaba parničnog postupka.
Prema utvrđenom činjeničnom stanju tuženi su zet i unuk VV i GG. Tuženi AA sa suprugom DD, tuženim sinom BB, snajom ĐĐ i unukama živi u porodičnoj kući koja se nalazi u istom dvorištu gde i porodična kuća u kojoj žive VV i GG, u ... . Njihovi međusobni odnosi su poremećeni. Tuženi su 30.08.2018. godine, u kasnim večernjim satima, u porodičnoj kući VV fizički napali VV i njegovu suprugu GG. Policijska patrola Policijske uprave u Kruševcu je 01.09.2018. godine, po prijavi VV i GG izašla na lice mesta, a u vezi sa predmetnim događajem obavešten je nadležni policijski službenik, koji je naložio VV i GG da pristupe u Policijsku upravu u Kruševcu, a tuženi su negirali navode iz krivične prijave. Rešenjem Osnovnog suda u Kruševcu P2- N 243/18 od 01.09.2018. godine usvojen je predlog Osnovnog javnog tužilaštva u Kruševcu Kt. 1231/18 NPT br.252/18 od 01.09.2018. godine, za produženje hitne mere zaštite i naloženo je ovde tuženima da ne kontaktiraju i ne prilaze žrtvama GG i VV na period od 30 dana.
Odlučujući o zahtevu tužioca Centra za socijalni rad u Kruševcu, a polazeći od utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno su nižestepeni sudovi primenili materijalno pravo kada su protiv tuženih, u skladu sa članom 198. stav 1. i stav 2. tačka 5. Porodičnog zakona odredili meru zaštite od nasilja u porodici kojom su im zabranili dalje uznemiravanje VV i GG i naložili im da se uzdržavaju od svakog drskog i zlonamernog ponašanja kojim se ugrožava njihov telesni integritet, duševno zdravlje i spokojstvo, pravilno zaključivši da su tuženi vršili nasilje u porodici u smislu člana 197. Porodičnog zakona.
Članom 197. stav 1. Porodičnog zakona propisano je da nasilju u porodici, u smislu ovog zakona, jeste ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo drugog člana porodice, dok je stavom 2. istog člana propisano da nasiljem u porodici, u smislu stava 1. ovog člana, smatra se naročitim: nanošenje ili pokušaj nanošenja telesne povrede (tačka 1.); vređanje, kao i svako drugo drsko, bezobzirno i zlonamerno ponašanje (tačka 6.). Članom 198. Porodičnog zakona propisane su mere zaštite od nasilja koje sud može odrediti protiv člana porodice koji vrši nasilje.
Po oceni Vrhovnog kasacionog suda ponašanje tuženih predstavlja nasilje u porodici u smislu člana 197. stav 2. tačka 1. i 6. Porodičnog zakona, a određena mera zaštite od nasilja u porodici određena je uz pravilnu primenu člana 198. stav 2. tačka 5. Porodičnog zakona i ista predstavlja adekvatnu meru zaštite od nasilja prema utvrđenoj vrsti i obimu nasilja.
Revizijom se neosnovano ukazuje na krivično pravni aspekt nasilja u porodici u smislu izazivanja konkretne opasnosi po žrtve nasilja, i stim u vezi da nižestepeni sudovi nisu cenili da je rešenjem Osnovnog javnog tužilaštva u Kruševcu Kt 1231/18 od 04.01.2019. godine odbačena krivična prijava protiv tuženih. Naime, shodno članu 13. ZPP u parničnom postupku sud je samo u pogledu postojanja krivičnog dela i krivične odgovornosti učinioca vezan za pravnosnažnu presudu krivičnog suda kojom se optuženi oglašava krivim, iz čega sledi da sud nije vezan činjenicom da je odbačena krivična prijava protiv tuženih, već je vezan utvrđenim činjeničnim stanjem u parnici, prema kome su tuženi izvršili nasilje u porodici u odnosu na VV i GG.
Sa napred navedenih razloga, primenom člana 414. stav 1. ZPP, odlučeno je kao u stavu prvom izreke.
S obzirom na to da tuženi nisu uspeli u postupku po reviziji, to je saglasno članu 165. u vezi sa članom 153. i 154. ZPP odlučeno kao u stavu drugom izreke.
Predsednik veća - sudija
Slađana Nakić Momirović, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić