Rev 5198/2018 3.1.1.4.6; sticanje svojine održajem

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 5198/2018
17.09.2020. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branislava Bosiljkovića, predsednika veća, Branke Dražić i Danijele Nikolić, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Dušanka Kostadinović advokat iz ..., protiv tužene BB iz ..., čiji je punomoćnik Novica Pantić advokat iz ..., radi utvrđenja prava svojine, odlučujući o reviziji tužilje izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 3798/18 od 11.07.2018. godine, u sednici veća održanoj dana 17.09.2020. godine, doneo je

R E Š E NJ E

UKIDA SE presuda Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 3798/18 od 11.07.2018. godine i predmet VRAĆA drugostepenom sudu na ponovno suđenje.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 3798/18 od 11.07.2018. godine preinačena je presuda Osnovnog suda u Požarevcu P 683/17 od 05.04.2018. godine tako što je odbijen tužbeni zahtev kojim je tužilja tražila da se utvrdi da je po osnovu sticanja prava svojine održajem vlasnica udela od 190/490 delova katastarske parcele .. u površini od 190m2, dimenzija 12,04m h 15,84m, i da je po osnovu sticanja prava svojine održajem vlasnica objekta broj .. izgrađenog bez građevinske dozvole koji se nalazi na delu katastarske parcele .., sve upisano u list nepokretnosti .. KO ..., što bi tužena bila dužna da prizna i trpi da se tužilja na osnovu ove presude uknjiži sa pravom svojine na delu katastarske parcele .. u površini od 190m2 dimenzija 12,04m h 15,84m i na objektu broj .. izgrađenom bez građevinske dozvole koji se nalazi na delu katastarske parcele .. (tačka 1); obavezana tužilja da na ime troškova parničnog postupka isplati tuženoj iznos od 242.000,00 dinara u roku od 15 dana po pravnosnažnosti presude pod pretnjom izvršenja (tačka 2).

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilja je blagovremeno izjavila reviziju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primene materijalnog prava.

Tužena je podnela odgovor na reviziju.

Odlučujući o izjavljenoj reviziji, na osnovu člana 403. stav 2. tačka 2. i člana 408. ZPP, Vrhovni kasacioni sud je našao da je tužiljina revizija osnovana.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilja je 24.07.1995. godine sa VV - suprugom pokojnog GG, zaključila ugovor o kupoprodaji kuće sagrađene tokom 1977. godine na parceli .. KO ... ukupne površine od 1ha 72a 47m2. Po zaključenju tog ugovora tužilja je stupila u posed kupljene nepokretnosti. Nakon isplate prodajne cene u celosti tužilja i VV zaključile su ugovor o poklonu prizemne kuće i šupe od dasaka i udela od 3/172 idealna dela prava korišćenja više parcela (..-..) ukupne površine 1.72.47ha upisane u zk. ul. .. KO ... - ugovor Ov. ../96 od 08.05.1996. godine. Na osnovu tog ugovora tužilja je u označenom zemljišno-knjižnom ulošku upisana kao suvlasnica parcela ..-.. KO ... . Sporna parcela .. KO ... je zaključkom Opštinskog suda u Požarevcu DN ../2005 od 27.10.2005. godine otpisana iz zk. ul. .. KO ... i upisana u zk. ul. .. iste katastarske opštine sa pravom svojine tužene na kući i pravom korišćenja na zemljištu površine 4,92a. Navedeni zaključak zemljišno- knjižnog suda donet je na osnovu rešenja Samoupravne interesne zajednice za upravljanje građevinskim zemljištem i komunalne delatnosti Opštine Požarevac od 22.01.1982. godine kojim je predmetna parcela data tuženoj na korišćenje u cilju individualne stambene izgradnje putem formiranja placa na sopstvenoj parceli .. površine 4a 92m2. Tužena je na toj parceli, na osnovu izdate građevinske dozvole od 30.03.1982. godine, sagradila kuću za koju je rešenjem organa uprave Opštine Požarevac od 29.07.2002. godine izdato odobrenje za upotrebu izvedenih radova. Zaključkom Osnovnog suda u Požarevcu DN ../2010 dozvoljena je konverzija prava korišćenja na zemljištu u pravo svojine tužene. U katastru nepokretnosti - listu nepokretnosti .. KO ..., predmetna parcela upisana je kao gradsko građevinsko zemljište u svojini tužene. Upisana su i tri objekta - porodična stambena zgrada, objekat broj .. preuzet iz zemljišne knjige, porodična stmbena zgrada broj .. i pomoćna zgrada - deo objekta broj .. izgrađenih bez odobrenja za gradnju, svi kao svojina tužene. Tužilja se nalazi u državini dela parcele .. u površini od 1a 90m2 na kojem se nalaze porodična stambena zgrada i deo pomoćne zgrade (objekti broj .. i ..), dok je tužena u državini preostalog dela navedene parcele i porodične stambene zgrade (objekta broj ..). Tužilja je tokom 2006. godine izvršila dogradnju svoje zgrade bez izdate građevinske dozvole, zbog čega je podnela zahtev za legalizaciju koji je odbačen kao nepotpun.

Na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostepeni sud je utvrdio pravo svojine tužilje na delu sporne parcele određenih dimenzija i sa površinom od 190m2, izraženom i u alikvotnom udelu, kao i na objektu broj .. izgrađenom bez građevinske dozvole koji se nalazi na tom delu. Po nalaženju tog suda, tužilja je pravo svojine na navedenim nepokretnostima stekla održajem, protekom vremena od 20 godina tokom kojeg je bila savesni držalac i nije bila uznemiravana u državini od strane trećih lica. Zbog toga je, po stanovištu prvostepenog suda, tužilja opravdano verovala da je vlasnica objekta na kojem je svojinu stekla ugovorom o poklonu i koji je zatim dogradila, pri čemu je i u zemljišnim knjigama sve do 2005. godine bila upisana kao sukorisnica sporne parcele sa određenim idealnim udelom.

Po stanovištu drugostepenog suda, na pravilno utvrđeno činjenično stanje nižestepeni sud je pogrešno primenio materijalno pravo - član 28. stav 4. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa. Tužilja je u državinu sporne nepokretnosti stupila 08.05.1996. godine, nakon zaljkučenja ugovora o poklonu, ali je tokom 2012. godine podnela tužbu za utvrđenje prava svojine na zemljištu i zgradi. Zato se tužilja od tada ne može smatrati savesnim držaocem, tako da ne postoji kontinuitet savesnosti u trajanju od 20 godina pošto je prekinut tužbom podnetom tokom 2012. godine.

Ovakvo pravno stanovište za sada se ne može prihvatiti jer drugostepeni sud, prilikom odlučivanja o žalbi, nije imao u vidu određene činjenice.

Naime, sada pokojni GG je u zk. ul. .. KO ... bio upisan kao suvlasnik sa 3/334 idealna dela parcele .. u površini od 1ha 72a 47m2 (DN /72.. i DN /72 .. od 31.10.1972. godine), na osnovu dva ugovora o kupoprodaji Ov. ../72 i Ov. ../72 oba od 23.08.1972. godine koja je zaključio sa prodavcem DD - vlasnicom parcele, upisanom na osnovu tapije sa planom potvrđene od Sreskog suda u Požarevcu br. .. od 11.07.1935. godine (DN ../37 od 14.09.1937. godine). Tužena je u isti zemljišno-knjižni uložak bila upisana kao suvlasnica označene parcele sa udelom od 5/172 idealna dela (DN ../76 od 16.12.1976. godine), na osnovu ugovora o poklonu Ov. ../76 od 22.11.1976. godine zaključenog sa poklonodavcem ĐĐ - suvlasnicom parcele sa označenim udelom, upisanom na osnovu ugovora o kupoprodaji Ov. ../72 od 10.05.1972. godine sa prodavcem DD (DN ../72 od 01.06.1972. godine). Deobom navedene parcele, izvršenom tokom 1979. godine, formirano je 27 parcela označenih katastarskim oznakama od broja .. do broja .. . Ova izmena sprovedena je i u zemljišnoj knjizi, a sva lica koja su do tada bila upisana kao suvlasnici parcele .. u površini od 1ha 72a 47m2 ostala su upisana kao suvlasnici sa istim udelima na svim novonastalim parcelama. Istovetno stanje postojalo je i u katastru zemljišta - posedovnom listu .. KO ..., u kojem je evidentirano posedovno stanje. Tužilja je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnica sa 3/344 idealna dela parcela ..-.. KO ..., na osnovu ugovora o poklonu Ov ../96 od 08.05.1996. godine. Predmet navedenog ugovora o poklonu bila je stambena zgrada i pravo korišćenja zemljišta na označenim parcelama sa udelom od 3/172 idealna dela. Predmetna stambena zgrada sagrađena je pre deobe parcele .. KO ..., na delu te parcele koje čini zemljište koje je nakon deobe postalo deo novoformirane parcele .. KO ..., naknadno dodeljene tuženoj odlukom Samoupravne interesne zajednice za upravljanje građevinskim zemljištem i komunalne delatnosti Opštine Požarevac. Međutim, faktičko državinsko stanje nije promenjeno - pravni prethodnici tužilje su i nakon toga ostali u državini objekta i dela novonastale parcele .. KO ... u sada postojećim merama i granicama, a u takvo posedovno stanje stupila je i tužilja po zaključenju ugovora o poklonu. Sporna parcela je kao gradsko građevinsko zemljište određena Odlukom Skupštine opštine Požarevac o određivanju gradskog građevinskog zemljišta od 22.05.1987. godine.

Imajući izloženo u vidu, po stanovištu Vrhovnog kasacionog suda drugostepena presuda je morala biti ukinuta i predmet vraćen drugostepenom sudu na ponovno suđenje.

U ponovljenom suđenju drugostepeni sud će uzeti u obzir i navedene činjenice i na osnovu toga oceniti da li je tužilja na delu sporne parcele imala zakonitu i savesnu državinu (član 72. stav 1. i 2. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa), s`obzirom da je u posed već sagrađenog objekta i dela sporne parcele stupila na osnovu punovažnog ugovora o poklonu nepokretnosti i da u tom posedu nije bila uznemiravana od strane tužene, što je od značaja i za vreme koje je po zakonu potrebno za održaj - način sticanja prava svojine kojim se faktičko stanje, uz ispunjenje određenih uslova, pretvara u pravno.

Ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer zavisi od konačnog ishoda spora.

Shodno izloženom, na osnovu člana 416. stav 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća - sudija

Branislav Bosiljković, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić