
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 5882/2020
18.02.2021. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: dr Dragiše B. Slijepčevića, predsednika veća, Jasmine Stamenković, dr Ilije Zindovića, Tatjane Matković Stefanović i Tatjane Miljuš, članova veća, u parnici po tužbi tužilje AA iz ..., koju zastupa punomoćnik Nikola Spajić, advokat iz ..., protiv tužene Republike Srbije, koju zastupa Državno pravobranilaštvo, radi naknade štete, vrednost predmeta spora 1.250.000,00 dinara, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž br.1958/20 od 24.09.2020. godine, u sednici veća održanoj dana 18.02.2021. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE DOZVOLJAVA SE posebna revizija tužene.
ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija tužene izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž br.1958/20 od 24.09.2020. godine.
ODBIJA SE zahtev tužilje za naknadu troškova odgovora na reviziju.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu Gž br.1958/20 od 24.09.2020. godine, odbijena je žalba tužene i potvrđena je presuda Osnovnog suda u Rumi P 96/19 od 11.06.2020. godine, kojom je obavezana tužena da tužilji na ime naknade nematerijalne štete za trpljenje neizvesnosti, neodgovaranja državnih organa i namerno skrivanje i zataškavanje informacija o stvarnoj sudbini njene ćerke, rođene dana ...1988. godine u ..., zbog reakcije i stavova nadležnih državnih organa koji su pokazali trajnu nezainteresovanost da se utvrdi gde je i kakva sudbina njenog deteta, isplati iznos od 1.250.000,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostepene presude do isplate i naknadi parnične troškove.
Protiv drugostepene presude tužena je blagovremeno izjavila reviziju zbog bitne povrede postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP i pogrešne primene materijalnog prava. Pozivala se na odredbu člana 404. ZPP zbog potrebe novog tumačenja prava i ujednačavanje sudske prakse.
Tužilja je podnela odgovor na reviziju. Troškove za sastav odgovora je tražila i opredelila.
Odredbom člana 404. ZPP („Službeno glasnik RS“ broj 72/11...55/14) propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija). O dozvoljenosti i osnovanosti posebne revizije odlučuje Vrhovni kasacioni sud u veću od pet sudija.
Postupajući na osnovu citirane zakonske odredbe Vrhovni kasacioni sud nije dozvolio odlučivanje o posebnoj reviziji. U konkretnom slučaju revizijom se ne ukazuje na postojanje potrebe da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa, niti pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana. Nije potrebno novo tumačenje prava, niti ujednačavanje sudske prakse. Uz reviziju tužena nije priložila pravosnažne presude u kojima je suprotno odlučeno o istovetnom zahtevu zasnovanom na istoj ili sličnoj činjeničnopravnoj situaciji. Bitna povreda parničnog postupka na koju se ukazuje revizijom nije zakonski osnov zbog koga se posebna revizija može izjaviti.
Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci u stavu prvom ovog rešenja.
Tužba je u predmetnom sporu podneta dana 19.02.2019. godine. Vrednost predmeta spora presude koja se revizijom pobija je iznos od 1.250.000,00 dinara.
Odredba člana 403. stav 3. ZPP propisuje da revizija u imovinskopravnim sporovima nije dozvoljena ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000,00 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe.
Kako je vrednost predmeta spora ispod zakonom propisanog revizijskog cenzusa revizija nije dozvoljena.
Na osnovu izloženog i člana 413. ZPP, Vrhovni kasacioni sud je reviziju odbacio kao u stavu drugom izreke.
Odluka o troškovima revizijskog postupka doneta je primenom člana 165. stav 1. u vezi sa članom 154. ZPP. Troškovi odgovora na reviziju nisu bili neophodni radi vođenja parnice, te isti tužilji nisu dosuđeni.
Predsednik veća-sudija,
dr Dragiša B. Slijepčević, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić