Rev 732/2021 1.14.1

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 732/2021
15.04.2021. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branislava Bosiljkovića, predsednika veća, Branke Dražić i Danijele Nikolić, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Zoran Popović advokat iz ..., protiv tužene Republike Srbije, koju zastupa Državno pravobranilaštvo - Odeljenje u Valjevu, radi utvrđenja diskriminacije i naknade štete, odlučujući o reviziji tužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž 2069/20 od 16.09.2020. godine, u sednici veća održanoj dana 15.04.2021. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužioca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž 2069/20 od 16.09.2020. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Šapcu P 100/2019 od 05.06.2020. godine, stavom prvim izreke, odbijen je tužbeni zahtev kojim je tužilac tražio da se utvrdi da je kao stranka, tokom upravnog postupka .../... broj: 205-567/18-R pred Upravom za upravne poslove Direkcije policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, trpeo diskriminatorske radnje po osnovu jezika i pisma i po osnovu nacionalnih osećanja tako što je tužena otpremila tužiocu pismeno na latiničnom pismu koje nije u službenoj upotrebi kod tužene i na taj načni povredila ugled i čast tužioca, odnosno pravo ličnosti na dostojanstvo. Stavom drugim izreke, odbijen je tužbeni zahtev kojim je tužilac tražio da se zabrani tuženoj ponavljanje diskriminatorske radnje sačinjavanja i otpremanja latiničnog pismena pod pretnjom jednomesečnih isplata tužiocu novčane svote u visini zbira dnevnih iznosa od 3.000,00 dinara za svaki dan daljeg diskriminatorskog ponašanja tužene, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od presuđenja pa do isplate. Stavom trećim izreke, odbijen je tužbeni zahtev kojim je tužilac tražio da se obaveže tužena da naloži svom organu - Ministarstvu unutrašnjih poslova, da radi uklanjanja posledica diskriminatorskog postupanja sačini novo obaveštenje .../... br. 205-567/18-R na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Stavom četvrtim izreke, odbijen je tužbeni zahtev kojim je tužilac tražio da se obaveže tužena da se tužiocu, zbog povrede njegovih ličnih prava, iskreno izvini u pisanoj formi sa slobodnim tekstom izvinjenja i da, ukoliko tužilac prihvati iskreno izvinjenje i odobri ga kao iskren gest, objavi prihvaćeno iskreno izvinjenje tužiocu na posebnoj web stranici Ministarstva unutrašnjih poslova i da istovremeno na početnoj stranici web sajta Ministarstva unutrašnjih poslova postavi internet vezu ka web stranici sa tekstom izvinjenja, i to istaknutim i vidljivim tekstom najmanje visine 30 pikskela koji glasi: „izvinjenje AA“, u trajanju od 120 dana o trošku tužene. Stavom petim izreke, odbijen je tužbeni zahtev kojim je tužilac tražio da se obaveže tužena da ovu presudu objavi na web sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova, i to na posebnoj web stranici sa tekstom presude i da istovremeno na početnoj stranici web sajta Ministarstva unutrašnjih poslova postavi internet vezu ka web stranici sa ovom presudom, sa istaknutim i vidljivim tekstom najmanje visine 30 piskela koji glasi: „Presuda po tužbi AA“, u trajanju od 120 dana o trošku tužene. Stavom šestim izreke, odbijen je tužbeni zahtev kojim je tužilac tražio da se obaveže tužena na isplatu naknade nematerijalne štete u ukupnom iznosu od 170.000,00 dinara, i to za pretrpljene duševne bolove zbog povrede prava ličnosti i na zabranu diskriminacije u iznosu od 85.000,00 dinara i za pretrpljene duševne bolove zbog povrede prava ličnosti na dostojanstvo u iznosu od 85.000,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate. Stavom sedmim izreke, odbijen je zahtev kojim je tužilac traži da se obaveže tužena na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 26.400,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od dana pravnosnažnosti presude do isplate. Stavom osmim izreke, obavezan je tužilac da naknadi tuženoj troškove parničnog postupka u iznosu od 6.000,00 dinara u roku od 15 dana po prijemu presude pod pretnjom izvršenja.

Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu Gž 2069/20 od 16.09.2020. godine odbijena je žalba tužioca i potvrđena presuda Višeg suda u Šapcu P 100/2019 od 05.06.2020. godine.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilac je blagovremeno izjavio reviziju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Tužena je podnela odgovor na reviziju.

Odlučujući o izjavljenoj reviziji, na osnovu člana 403. stav 2. tačka 1. i člana 408. ZPP, Vrhovni kasacioni sud je našao da tužiočeva revizija nije osnovana.

U sprovedenom postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti. Revizijom se posebno ne ukazuje na druge bitne povrede odredaba parničnog postupka koje su članom 407. stav 1. tačke 2. i 3. ZPP predviđene kao razlozi za ovaj vanredni pravni lek.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilac je lice srpske nacionalnosti sa prebivalištem u ..., gradu u kojem pretežno živi stanovništvo te nacionalnosti. Tužilac je 19.02.2018. godine uputio organu tužene države mail sačinjen na ćiriličnom pismu. Organ tužene je odgovorio mailom od 07.05.2018. godine sačinjenom na latiničnom pismu. Tužilac nije tražio da mu organ tužene mail ponovo dostavi na ćiriličnom pismu.

Na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostepeni sud je odlučio da odbije tužbeni zahtev. Po nalaženju tog suda, koji se poziva na član 1. Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma i član 2. tačka 1. Zakona o zabrani diskriminacije, dostavljanjem maila na latiničnom pismu nije učinjeno neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje prema tužiocu koje bi se zasnivalo na nekom ličnom svojstvu, jer za korespondenciju državnih organa sa strankama putem elektronske pošte ne postoji zakonska odredba o pismu na kojem će mejlovi biti sačinjeni, a upotreba latiničnog pisma je u tim slučajevima uobičajena. Osim toga, po stanovištu prvostepenog suda, tužilac se zbog prirode svog posla (...) služi i latiničnim pismom, pa je tako i u zahtevu za izdavanje pasoša tražio da njegovo ime i prezime budu ispisani tim pismom, a ukoliko mu je bilo od značaja kojim pismom je ispisan mail od 07.05.2018. godine mogao je od organa tužene tražiti njegovo ponovno dostavljanje na ćirilici.

Drugostepeni sud je odbio žalbu tužioca. Po stanovištu tog suda, tužilac nije učinio verovatnim da je u ovom slučaju organ tužene, dostavljanjem maila sačinjenog na latiničnom pismu, postupio prema njemu diskriminatorski po osnovu nekog ličnog svojstva a propust upravnog organa prilikom upotrebe pisma u elektronskoj komunikaciji sa tužiocem, sam po sebi, ne može biti osnov odgovornosti tužene za diskriminaciju.

I po stanovištu Vrhovnog kasacionog suda, tužilac nije diskriminisan na način naveden u tužbi.

Odredba člana 21. Ustava Republike Srbije utvrđuje načelo zabrane diskriminacije, u skladu sa kojim se ostvaruju sva zajemčena prava i slobode. S`toga, povreda ovog načela može nastati samo akcesorno, kao posledica povrede ili uskraćivanja konkretnog Ustavom zajemčenog prava ili slobode.

I odredba člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zabranjuje diskriminaciju po bilo kom osnovu u uživanju prava i sloboda predviđenih tom konvencijom, a član 1. Protokola 12. uz označenu Konvenciju utvrđuje opštu zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu u uživanju svakog prava koje zakon predviđa.

Sledstveno izloženom, diskriminacija postoji kada je neko lice, zbog svojih ličnih svojstava, stavljeno u nepovoljniji položaj u odnosu na druga lica u ostvarivanju određenih prava koja su priznata zakonom. U konkretnom slučaju, upućivanjem maila na latiničnom pismu tužilac nije diskriminisan po osnovu svoje nacionalne pripadnosti jer mu na taj načiin nije uskraćeno uživanje nekog zakonom predviđenog prava, niti pravo na jednak pristup i jednaka zaštita njegovih prava pred organima javne vlasti.

Iz navedenih razloga, na osnovu člana 414. stav 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća - sudija

Branislav Bosiljković, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić