.jpg "Sudska praksa")
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 8113/2021
30.11.2022. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Gordane Komnenić i Zorana Hadžića, članova veća, u vanparničnom postupku predlagača AA iz ..., čiji je punomoćnik Slaviša Stanković, advokat iz ..., protiv protivnika predlagača JKP „Vodovod“ Leskovac, čiji je punomoćnik Saša Momčilović, advokat iz ..., radi isplate naknade, odlučujući o reviziji predlagača izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Leskovcu Gž 729/20 od 18.05.2021. godine, u sednici održanoj 30.11.2022. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBIJA SE, kao neosnovana revizija predlagača izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Leskovcu Gž 729/20 od 18.05.2021. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Osnovnog suda u Leskovcu R1 245/12 od 06.03.2019. godine, stavom prvim izreke, usvojen je predlog predlagača i obavezan protivnik predlagača da kp.br. ... KO ..., vlasništvo predlagača, vrati u prvobitno stanje, na taj način što će sa te parcele ukloniti građevinske objekte, betonske platoe, betonske kanale za popravku i održavanje motornih vozila, betonske šahte i betonske ogradne stubiće, a potom na istu da nasipa, razastre i valja humusnim slojem zemljište od 50 cm, kao i da prelagača uvede u posed i omogući mu nesmetano korišćenje u roku od tri meseca po prijemu pravnosnažnog rešenja. Stavom drugim izreke, odlučeno je da ukoliko protivnik predlagača ne ispuni svoju obavezu u ostavljenom roku da je u obavezi da predlaču plati 5.550.000,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 06.03.2019. godine do isplate u roku od 15 dana po isteku tri meseca od pravnosnažnosti rešenja, pod pretnjom prinudnog izvršenja. Stavom trećim izreke, obavezan je protivnik predlagača da predlagaču na ime neostvarenih prihoda od poljoprivrede, usled nemogućnosti da koristi privremeno ekspropisano a nevraćeno u prvobitno stanje zemljište kp.br. ... KO ... za period od 1995. godine do 2018. godine isplati 591.137,40 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od 06.03.2019. godine do isplate. Stavom četvrtim izreke, obavezan je protivnik predlagača da predlagaču na ime troškova postupka plati 1.412.000,86 dinara.
Rešenjem Višeg suda u Leskovcu Gž 729/20 od 18.05.2021. godine, stavom prvim izreke, preinačeno je prvostepeno rešenje u stavu prvom i drugom izreke i odbijen predlog predlagača kojim je tražio da se protivnik predlagača obaveže da kp.br. ... KO ..., vrati u prvobitno stanje, na taj način što će sa te parcele ukloniti građevinske objekte, betonske platoe, betonske kanale za popravku i održavanje motornih vozila, betonske šahte i betonske ogradne stubiće, a potom na istu da nasipa, razastre i valja humusnim slojem zemljište od 50cm, te da prelagača uvede u posed i omogući mu nesmetano korišćenje u roku od tri meseca po prijemu pravnosnažnog rešenja, kao i da se ukoliko ne ispuni svoju obavezu u ostavljenom roku obaveže predlagač da isplati 5.550.000,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 06.03.2019. godine do isplate, kao neosnovan. Stavom drugim izreke, preinačeno je prvostepeno rešenje u stavu trećem izreke, tako što je obavezan protivnik predlagača da predlagaču na ime neostvarenih prihoda od poljoprivrede, usled nemogućnosti da koristi privremeno ekspropisano a ne vraćeno u prvobitno stanje zemljište kp.br. ... KO... za period od 1995. godine do 2012. godine plati 462.629,27 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od 06.03.2019. godine do isplate, dok je višak zahteva za isplatu po ovom osnovu za period od 2013. do 2018. godine preko dosuđenog iznosa od 462.629,27 dinara do traženog iznosa od 591.137,40 dinara sa pripadajućom kamatom predlog odbijen, kao neosnovan. Stavom trećim izreke, preinačeno je prvostepeno rešenje u stavu četvrtom izreke, tako što je obavezan protivnik predlagača da predlagaču na ime troškova postupka plati 181.590,50 dinara. Stavom četvrtim izreke, odbijen je zahtev protivnika predlagača za naknadu troškova drugostepenog vanparničnog postupka, kao neosnovan.
Protiv pravnosnažnog rešenja donetog u drugom stepenu, predlagač je blagovremeno izjavio reviziju, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka.
Odlučujući o izjavljenoj reviziji na osnovu člana 408. Zakona o parničnom postupku – ZPP („Službeni glasnik RS“, br.72/11 ... 18/20), u vezi sa članom 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku (ZVP), Vrhovni kasacioni sud je utvrdio da revizija nije osnovana.
U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti.
Prema utvrđenom činjeničnom stanju, rešenjem Opštine Leskovac, Sekretarijata za imovinskopravne poslove od 23.08.1983. godine, privremeno je zauzeto predmetno zemljište u korist Samoupravne vodoprivredne interesne zajednice „Barje“ Leskovac, radi smeštaja radnika, opreme i deponije građevinskog materijala u cilju izgradnje vodosistema „Barje“ KO Barje, na kp.br. ... KO ..., tada vlasništvo predlagača. Stavom dva rešenja utvrđeno je da se opisana nepokretnost zauzima za period od sedam godina od dana pravnosnažnosti rešenja, da će se naknada za nepokretnost koja se privremeno zauzima, kao i za trajne zasade, useve i šumu odrediti u posebnom postupku, s tim što će se naknada za zauzeto zemljište određivati posebno za svaku godinu trajanja zauzimanja zemljišta na početku svake kalendarske godine. U obrazloženju rešenja navedeno je da je vlasnik zauzetog zemljišta saglasan da se zemljište privremeno zauzme, s tim da mu se za zauzeto zemljište plaća naknada godišnje i da se po isteku roka zemljište vrati u prvobitno stanje. Predlagaču je naknada plaćana sve do 1994. godine, jer je zemljište zauzeto za period od sedam godina, iako su radovi završeni 1991. godine, ali zemljište nije vraćeno u prvobitno stanje, zbog čega je protivnik predlagača nastavio sa isplatom naknade za korišćenje predmetnog zemljišta predlagaču do 1994. godine. U toku postupka predlagač je raspolagao predmetnom nepokretnošću ugovorom o poklonu overenim pred Osnovnim sudom u Leskovcu 01.03.2012. godine. Na osnovu nalaza i mišljenja sudskih veštaka građevinske struke i veštaka poljoprivredne struke utvrđena je visina naknade za nekorišćenje zemljišta za period od 1995. godine do 2017. godine. Protivnik predlagača nije vratio zemljište u prvobitno stanje.
Prvostepeni sud je polazeći od tako utvrđenog činjeničnog stanja zaključio da je protivnik predlagača u obavezi da predmetno zemljište dovede u prvobitno stanje i da predlagaču isplati naknadu za period od 1995. do 2017. godine, s obzirom da predmetno zemljište nije doveo u prvobitno stanje, iako je bio u obavezi da nakon sedam godina nakon donošenja rešenja od 23.08.1983.godine zemljišlje vrati u prvobitno stanje, primenom člana 55. i 5. Zakona o eksproprijaciji.
Drugostepeni sud je preinačio prvostepeno rešenje i odbio, kao neosnovan predlog da se predmetno zemljište vrati u prvobitno stanje i obavezao protivnika predlagača da predlagaču plati naknadu za period od 1995. godine do 2012. godine a odbio za period nakon toga, za period od 2013. do 2018. godine, s obzirom da je smatrao da predlagač nema pravo na traženo vraćanje zemljišta u pređašnje stanje i naknadu za period nakon 2012. godine, jer je predmetnim zemljištem raspolagao ugovorom o poklonu zaključenim 01.03.2012. godine.
Po oceni Vrhovnog kasacionog suda, neosnovano se revizijom predlagača ukazuje da je pobijana odluka doneta uz pogrešnu primenu materijalnog prava.
Naime, rešenjem Opštine Leskovac, Sekretarijata za imovinskopravne poslove od 23.08.1983. godine odlučeno je da se privremeno zauzme predmetno zemljište, primenom Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik SR Srbije“, br.22/73, 6/77. 47/77 – prečišćen tekst, 6/78, 27/78), kojim je bilo propisano da se eksproprijacijom može da ustanovi i službenost na nepokretnosti ili zakup na zemljištu na određeno vreme (nepotpuna eksproprijacija), te da se zakup može da ustanovi samo u slučaju kada će se zemljište, s obzirom na svrhu na kojoj se zakup predlaže koristiti ograničeno vreme. U vreme donošenja navedenog rešenja predlagač je bio vlasnik zauzetog zemljišta, pa kako je u međuvremenu raspolagao predmetnim zemljištem ugovorom o poklonu, to je pravilan zaključak drugostepenog suda da predlagač nije aktivno legitimisan da traži da mu se predmetno zemljište vrati u prvobitno stanje i preda, kao i da mu se isplati naknada za period nakon što je raspolagao predmetnim zemljištem.
Iz navedenih razloga, primenom člana 414. ZPP u vezi sa članom 30. ZVP odlučeno je kao u izreci.
Predsednik veća - sudija
Dobrila Strajina, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić
