Rev 890/2016 stvarno pravo; sticanje prava svojine na nepokretnosti

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 890/2016
29.06.2017. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Predraga Trifunovića, predsednika veća, Zvezdane Lutovac i Jelene Borovac članova veća, u u parnici tužioca AA, ..., ulica ... br. ..., koga zastupa punomoćnik Radmilo Stojić, advokat iz …, protiv tužene Republike Srbije, koju zastupa Državno pravobranilaštvo iz Beograda, ulica Nemanjina br. 22-26 i tužene Gradske Opštine Vračar, koju zastupa Opštinski javni pravobranilac iz Beograda, radi utvrđenja, vrednost spora 20.121.532,46 dinara, odlučujući o reviziji tužene Republike Srbije izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž 258/16 od 20.01.2016.godine, u sednici veća održanoj 29.06.2017. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužene Republike Srbije izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž 258/16 od 20.01.2016.godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Beogradu P 21000/10 od 20.12.2012. godine, ispravljena rešenjem od 01.12.2015. godine, odbijen je prigovor stvarne nenadležnosti Višeg suda; utvrđeno je pravo privatne svojine na nepokretnosti – poslovne zgrade u ulici ... br. ..., na ... spratu br. ... poslovnih prostorija ukupne površine195m2 na kt.br. ... upisane u list ... KO ... u korist tužioca; obavezana je tužena Republika Srbija da to pravo prizna tužiocu i trpi da tužilac u javnom registru upiše pravo svojine.

Pobijanom drugostepenom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tužene Republike Srbije i potvrđena je prvostepena presuda u stavu drugom i trećem izreke.

Protiv pravnosnažne drugostepene presude tužena Republika Srbija je blagovremeno izjavila reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijanu presudu na osnovu člana 408. ZPP, pa je našao da je revizija neosnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 361. stav 2. tačka 9. ZPP na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti, a ni bitna povreda iz člana 361. stav 1. ZPP učinjena pred drugostepenim sudom.

Naime, pravilno je stanovište žalbenog suda da Republika i Grad Beograd nisu nužni jedinstveni suparničari u ovoj parnici, s obzirom da u pogledu predmeta spora nisu u pravnoj zajednici i spor se zbog prirode pravnog odnosa ne mora rešiti na jednak način prema njima (član 204. ranije važećeg ZPP).

Prema utvrđenom činjeničnom stanju tužilac je zaključio ugovor o prodaji sa BB ... Filijala u ..., kao prodavcem 29.06.1998. godine. Predmet ugovora o prodaji je deset kancelarija sa sporednim prostorijama ukupne površine 195m2 na ... spratu zgrade u ulici ... br. ... u ..., izgrađene na kt.br. ... upisane u ZK telo ... pod rednim brojem ... u ZKUL br. ... KO ... i to kancelarije od .... Ugovorena cena je utvrđena na iznos od 3.619.961,18 dinar. Nepokretnosti su kupljene sopstvenim sredstvima tužioca, bez učešća budžetskih sredstava. U javnom registru, nepokretnosti su upisane kao društevena svojina sa udelom 1/1, a kao korisnik posebnog dela zgrade upisan je tužilac. Inače AA osnovan je 10.05.1955. godine, i upisan je u registar Društevnih organizacija udruženja građana kao pravni sledbenik VV.

Kod takvog činjeničnog stanja pravilno je primenjeno materijalno pravo kada je tužbeni zahtev u odnosu na prvotuženu usvojen, odnosno kada je utvrđen osnov za sticanje prava svojine i kada je prvotužena obavezana da trpi upis prava svojine u javnom registru po osnovu prvostepene presude.

Tužilac ima osnov za svojinu sporne nepokretnosti po teretnom pravnom poslu (ugovor o prodaji) koju je pribavio sopstvenim sredstvima.

Zakon o udruženjima građana („Službeni glasnik RS“ br. 51/09) je propisao da nepokretnosti u društvenoj svojini na kojima su društvene organizacije do dana stupanja na snagu ovog zakona imale pravo korišćenja (kao u ovom slučaju) prelaze u svojinu ovih organizacija srazmerno udelu kojim su društvene organizacije učestvovale u finansiranju ovih nepokretnosti sopstvenim sredstvima ostvarenim od dobrovoljnih priloga, poklona, donacija, legata ili na drugi zakonom dozvoljeni način (član 81. zakona). Sopstvenim sredstvima ne smatraju se sredstva ostvarena po osnovu vršenja javnih ovlašćenja ili druga sredstva ostvarena iz budžeta društveno političkih zajednica.

S obzirom da je tužilac sopstvenim sredstvima kupio sporne poslovne prostorije, a ne sredstvima iz budžeta (tužena Republika Srbija nije dokazala suprotno) stekao je osnov za sticanje prava svojine po osnovu pravnog posla (član 33. Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa) i člana 81. pomenutog zakona.

Imajući u vidu izloženo, neosnovani su revizijski navodi da je država postala nosilac državne svojine po članu 80. Zakona o udruženjima, jer je u članu 81. precizirano u kojim slučajevima udruženje građana, u koje nesporno spada tužilac, može postati vlasnik nepokretnosti (izuzetci).

Na osnovu člana 405. ZPP odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća - sudija

Predrag Trifunović,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić