Rev2 3994/2022 3.19.1.25.1; 3.5.15.4; 3.5.15.4.8

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev2 3994/2022
28.04.2023. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Džakula, predsednika veća, Jelene Ivanović i Branislava Bosiljkovića, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Ružica Stojilković, advokat iz ..., protiv tužene Opštine Bela Palanka, koju zastupa Opštinsko pravobranilaštvo Opštine Bela Palanka, radi poništaja rešenja, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 2514/22 od 14.07.2022. godine, u sednici veća održanoj dana 28.04.2023. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovana, revizija tužene izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 2514/22 od 14.07.2022. godine.

ODBIJA SE zahtev tužene za naknadu troškova revizijskog postupka.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Pirotu P1 3/17 od 22.02.2022. godine, stavom prvim izreke, usvojen je tužbeni zahtev tužioca, pa je poništeno kao nezakonito rešenje Javnog preduzeća za građevinsko zemljište i izgradnju opštine Bela Palanka o prestanku radnog odnosa zbog prestanka potrebe za njegovim radom broj .. od 17.11.2016. godine i obavezana tužena, kao pravni sledbenik Javnog preduzeća za građevinsko zemljište i izgradnju opštine Bela Palanka, da tužioca vrati na rad, prizna mu sva prava po osnovu rada, kao i da mu naknadi štetu u visini izgubljene zarade, za period od dana prestanka radnog odnosa 17.11.2016. do 31.07.2020. godine, umanjenu za isplaćeni iznos zarade kod poslodavca „POWER GEN“ DOO Beograd u periodu od 01.03.2017. do 31.07.2017. godine, u pojedinačno opredeljenim mesečnim iznosima sa zakonskom zateznom kamatom na svaki od tih iznosa počev od dospelosti do isplate, sve bliže navedeno u izreci, kao i da u korist tužioca na navedene iznose uplati obavezne doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti kod nadležnih fondova za osiguranje po stopi i osnovici koje budu važile na dan uplate. Stavom drugim izreke, obavezana je tužena da tužiocu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 150.280,10 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od dana izvršnosti presude do konačne isplate.

Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž1 2514/22 od 14.07.2022. godine, stavom prvim izreke, odbijena je kao neosnovana žalba tužene i potvrđena prvostepena presuda, u stavu prvom izreke. Stavom drugim izreke, preinačena je odluka o troškovima parničnog postupka sadržana u stavu drugom izreke te presude tako što je obavezana tužena da tužiocu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 432.080,88 dinara, u roku od 8 dana od dana prijema presude, sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti presude do isplate.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužena je blagovremeno izjavila reviziju, pobijajući je zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijanu presudu na osnovu člana 408. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11, 49/13-US, 74/13-US, 55/14, 87/18 i 18/20) – u daljem tekstu: ZPP i utvrdio da je revizija tužene neosnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2) ZPP, na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilac je bio u radnom odnosu na neodređeno vreme kod JP za građevinsko zemljište i izgradnju opštine Bela Palanka po osnovu Ugovora o radu broj .. od 04.03.2015. godine, na poslovima ... . Rešenjem broj .. od 17.11.2016. godine tužiocu je otkazan ugovor o radu na osnovu člana 179. tačka 9) i člana 192. Zakona o radu i člana 137. Kolektivnog ugovora za javna preduzeća za građevinsko zemljište i izgradnju opštine Bela Palanka. Kao razloge, donosilac rešenja je naveo da su Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta kod JP broj 942 od 17.11.2016. godine utvrđeni poslovi za čijim je obavljanjem prestala potreba kod poslodavca, tako da je prestala potreba za radom zaposlenog koji je obavljao te poslove, ali i da je utvrđeno da se zaposlenom ne može obezbediti premeštaj na druge poslove, rad kod drugog poslodavca, prekvalifikacija, dokvalifikacija, rad sa skraćenim vremenom, kao i druga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. Navedeno rešenje dostavljeno je tužiocu dana 18.11.2016. godine. Na osnovu zaključka o ispravci rešenja o prestanku radnog odnosa broj .. od 22.11.2016. godine utvrđeno je da je poslodavac tužiocu ovom odlukom promenio osnov za donošenje rešenja o otkazu, tako što je utvrđeno da se otkaz zaposlenom daje na osnovu člana 179. stav 5. tačka 1) Zakona o radu. Na samom zaključku konstatovano je da je pismeno primljeno 24.11.2016. godine, bez potpisa primaoca. Odlukom o prestanku rada, postojanja i brisanju Javnog preduzeća za građevinsko zemljište i izgradnju opštine Bela Palanka i preuzimanju prava, obaveza i poslova Javnog preduzeća za građevinsko zemljište i izgradnju opštine Bela Palanka na opštinu Bela Palanka broj 011-62/2016-1 od 28.12.2016. godine, određeno je da se tom odlukom utvrđuje prestanak rada i postojanja JP za građevinsko zemljište i izgradnju opštine Bela Palanka, brisanje javnog preduzeća iz registra privrednih subjekata i preuzimanje prava, obaveza i poslova JP od strane Opštine Bela Palanka, kao osnivača javnog preduzeća, zatim da JP prestaje sa radom i postojanjem 27.12.2016. godine, kao i da prava, obaveza i poslovi javnog preduzeća nastali na ime i za račun javnog preduzeća zaključno sa 27.12.2016. godine od 28.12.2016. godine prelaze na Opštinu Bela Palanka, kao i da Opština Bela Palanka danom prestanka rada i postojanja JP od 28.12.2016. godine stupa na mesto javnog preduzeća u svim zatečenim obligacionim i drugim odnosima. Rešenjem Registra privrednih subjekata BD 1833/2017 od 16.01.2017. godine je usvojena registraciona prijava, pa je iz registra privrednih subjekata brisano Javno preduzeće za građevinsko zemljište i izgradnju opštine Bela Palanka registarskog/ matičnog broj 20586834. Uvidom u Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u JP za građevinsko zemljište i izgradnju opštine Bela Palanka broj 942 od 17.11.2016. godine utvrđeno je da je tim opštim aktom regulisana organizacija rada preduzeća kroz propisivanje kruga poslova preduzeća, zatim sistematizacija poslova i radnih zadataka kroz naziv poslova i radnih zadataka, nivoa poslova i radnih zadataka, uslova koje zaposleni treba da ispunjava za obavljanje poslova i radnih zadataka i opisa poslova i radnih mesta, a takođe je regulisana posebno vrsta radnih mesta i opis poslova u okviru radnih mesta. U članu 24. Pravilnika propisano je da akt stupa na snagu danom dobijanja saglasnosti od strane predsednika opštine Bela Palanka. Uvidom u saglasnost na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u JP za građevinsko zemljište i izgradnju opštine Bela Palanka broj 110-19/2016-II od 17.11.2016. godine, utvrđeno je da je na osnovu člana 39. Statuta opštine Bela Palanka predsednik opštine Bela Palanka dao saglasnost na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u JP za građevinsko zemljište i izgradnju opštine Bela Palanka broj 942 od 17.11.2016. godine. Veštačenjem od strane veštaka ekonomsko-finansijske struke utvrđena je visina naknade štete koju tužilac potražuje.

Polazeći od navedenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su zaključili da je osporeno rešenje nezakonito, s obzirom da tužena nije dokazala činjenicu da je Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta od 17.11.2016. godine stupio na snagu u smislu člana 196. Ustava Republike Srbije, a osporeno rešenje je doneto na osnovu navedenog Pravilnika i u neposrednoj vezi sa njim. Stoga je osporeno rešenje poništeno kao nezakonito i obavezana tužena da tužioca vrati na rad u smislu člana 191. Zakona o radu, te da mu naknadi štetu prouzrokovanu donošenjem nezakonite odluke o prestanku radnog odnosa koja je poništena pravnosnažnom odlukom suda.

Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, pravilno su nižestepeni sudovi primenili materijalno pravo donoseći pobijanu odluku o tužbenom zahtevu u ovoj pravnoj stvari.

Revizijom tužene osporava se stanovište nižestepenih sudova. Izneti revizijski navodi predstavljaju sopstveno tumačenje prava od strane revidenta koje nema pravno utemeljenje u utvrđenim činjenicama, pa ih Vrhovni kasacioni sud ne prihvata, kao osnovane.

Naime, članom 196. Ustava Republike Srbije propisano je da se zakoni i svi drugi opšti akti objavljuju pre stupanja na snagu (stav 1). Ustav, zakoni i podzakonski opšti akti Republike Srbije objavljuju se u Republičkom službenom glasilu, a statuti, odluke i drugi opšti akti autonomnih pokrajina, objavljuju se u Pokrajinskom službenom glasilu (stav 2.). Statuti i opšti akti jedinice lokalne samouprave, objavljuju se u lokalnim službenim glasilima (stav 3.). Zakoni i drugi opšti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja i mogu da stupe na snagu ranije samo ako za to postoje naročito opravdani razlozi, utvrđeni prilikom njihovog donošenja (stav 4.). Sa tim u vezi, pravilan je zaključak nižestepenih sudova da je osnov za donošenje osporenog rešenja organizaciona promena, koja bi kod pravnog prethodnika tužene nastala stupanjem na snagu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta broj 942 od 17.11.2016. godine. Zakonitost ovog rešenja je uslovljena činjenicom prethodnog objavljivanja i stupanja na snagu pomenutog Pravilnika, kao opšteg akta, a za stupanje na snagu, prethodno je potrebno da su ispunjena dva uslova: prvi uslov podrazumeva objavljivanje opšteg akta preko oglasne table, javnog glasila i sl, odnosno njegovo činjenje dostupnim licima na koje isti treba da se primeni i drugi uslov, koji podrazumeva protek određenog vremena od objavljivanja opšteg akta do trenutka njegovog stupanja na snagu i početka primene, a koji po pravilu iznosi punih 7 dana (opšti akt stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja). Smisao i svrha vremenskog perioda od objavljivanja do stupanja na snagu i početka primene opšteg akta jeste da se lica na koja taj akt treba da se primeni upoznaju sa njegovom sadržinom. Ukoliko opšti akt nije stupio na snagu u smislu napred navedenog tumačenja člana 196. Ustava Republike Srbije, nezakonito će biti i rešenje, kao pojedinačni akt donet na osnovu tog opšteg akta. Dakle, zakonitost rešenja, kao pojedinačnog akta, uslovljena je činjenicom stupanja na snagu opšteg akta na osnovu koga se taj pojedinačni akt donosi. Kako navedeni Pravilnik nije stupio na snagu u smislu odredaba člana 196. Ustava Republike Srbije, to je osporeno rešenje doneto na osnovu navedenog Pravilnika osnovano poništeno od strane nižestepenih sudova kao nezakonito. Sledom toga, osnovan je zahtev tužioca za vraćanje na rad, jer se reintegracija zaposlenog javlja kao posledica poništaja rešenja o prestanku radnog odnosa, kao i zahtev na naknadu štete, a u smislu člana 191. Zakona o radu.

Kako se revizijskim navodima ne dovodi u pitanje pravilnost drugostepene odluke, Vrhovni kasacioni sud je primenom člana 414. stav 1. ZPP odlučio kao u stavu prvom izreke.

S obzirom da je revizija tužene odbijena, odbijen je i njen zahtev za naknadu troškova revizijskog postupka, pa je na osnovu člana 153. i člana 154. stav 2. ZPP odlučeno kao u stavu drugom izreke.

Predsednik veća – sudija

Gordana Džakula s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić