Rev2 4136/2023 3.5.7; preobražaj radnog odnosa

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 4136/2023
29.11.2023. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića i Marije Terzić, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Gordana Nišević Tadić, advokat iz ..., protiv tuženog JMU ''Radio televizija Vojvodine'' iz Novog Sada, čiji je punomoćnik Siniša Novković, advokat iz ..., radi utvrđenja i poništaja ugovora, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 704/23 od 27.06.2023. godine, u sednici održanoj 29.11.2023. godine, doneo je

P R E S U D U

PREINAČUJU SE presuda Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 704/23 od 27.06.2023. godine i presuda Osnovnog suda u Novom Sadu P1 469/2022 od 25.11.2022. godine u usvajajućem delu i u delu odluke o troškovima parničnog postupka, tako što SE ODBIJA, kao neosnovan, tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da sud utvrdi da mu je radni odnos na određeno vreme prerastao u radni odnos na neodređeno vreme, počev od 14.03.2022. godine, da poništi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova br. .. od 01.03.2022. godine, zaključen između parničnih stranaka, kao nezakonit i obaveže tuženog da tužioca vrati na rad i ODBIJA zahtev tužioca za naknadu troškova parničnog postupka.

OBAVEZUJE SE tužilac da tuženom naknadi troškove parničnog postupka od 111.000,00 dinara, u roku od 8 dana od dana prijema prepisa presude.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Novom Sadu P1 469/2022 od 25.11.2022. godine, stavom prvim izreke, odlučeno je da se tužbeni zahtev delimično usvaja. Stavom drugim izreke, poništen je ugovor o obavljanju privremeni i povremenih poslova br. .. od 01.03.2022. godine, zaključen između tužioca i tuženog, kao nezakonit. Stavom trećim izreke, utvrđeno je da je tužiocu radni odnos na određeno vreme prerastao u radni odnos na neodređeno vreme, počev od 14.03.2022. godine. Stavom četvrtim izreke, tuženi je obavezan da tužioca vrati na rad. Stavom petim izreke, odbačena je tužba u delu tužbenog zahteva kojim je traženo da sud tužioca vrati i rasporedi ga na poslove i radne zadatke ... u OJ PJ podrška poslovanju, Odeljenje ..., sa punim radnim vremenom. Stavom šestim izreke, tuženi je obavezan da tužiocu naknadi parnične troškove u iznosu od 52.500,00 dinara, sa zateznom kamatom od dana izvršnosti presude do isplate.

Apelacioni sud u Novom Sadu je, presudom Gž1 704/23 od 27.06.2023. godine, stavom prvim izreke, žalbu tuženog odbio i potvrdio presudu Osnovnog suda u Novom Sadu P1 469/22 od 25.11.2022.godine, u usvajajućem delu. Stavom drugim uzreke, odbijen je zahtev tužioca da se tuženi obaveže da mu naknadi troškove sastava odgovora na žalbu.

Protiv pravnosnažne predue donete u drugom stepenu tuženi je izjavio blagovremenu reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Tužilac je dostavio odgovor na reviziju tuženog.

Vrhovni sud je ispitao pobijanu presudu primenom odredbe člana 408. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11... 18/20), u vezi odredbe člana 92. Zakona o uređenju sudova (''Službeni glasnik RS'', br. 10/23), i utvrdio da je revizija osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku, na koju Vrhovni sud pazi po službenoj dužnosti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilac je 06.03.2020. godine zasnovao radni odnos kod tuženog na određeno vreme za period od 09.03.2020. godine do 08.03.2021. godine na radnom mestu ... u organizacionoj celini OJ podrška poslovanju, Odeljak ... . Potom je, 26.02.2021. godine, između parničnih stranaka zaključen ugovor o radu br. 05196 od 26.02.2021. godine kojim je tužilac zasnovao radni odnos kod tuženog na određeno vreme za period od 09.03.2021. godine do 08.03.2022. godine, na radnom mestu ''...'' u Organizacionoj celini PJ podrška poslovanju, Odeljak ... . Na osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova br. .. od 01.03.2022. godine, tužilac se, kao izvršilac poslova obavezao da u zakonskom roku od 120 radnih dana, u korist naručioca posla, tuženog obavlja poslove ... u organizacionoj jedinici PJ podrška poslovanju, Odeljak ... . Počev od 08.03.2022. godine tužilac je radio kod tuženog sve do juna 2022.godine, sve vreme na radnom mestu ... koje je sistematizovano Pravilnikom o sistematizaciji poslova tuženog (br. 182/17-2015 od 09.07.2020. godine) i Pravilnikom o izmenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova tuženog (182/18-2015 od 01.09.2020. godine....182/21-2015 od 01.02.2021. godine). Tužiocu je radni odnos kod tuženog prestao zaključno sa 08.03.2022. godine, istekom roka trajanja potreba poslodavca, odnosno istekom roka na koji je zasnovan,na osnovu rešenja o prestanku radnog odnosa br. .. od 24.02.2022. godine.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su zaključili da su se stekli uslovi za preobražaj radnog odnosa na određeno vreme u radni odnos na neodređeno vreme, na osnovu odredbe člana 37. Zakona o radu (''Službeni glasnik RS'', br. 24/2005 ... 95/2018), jer je tužilac, po isteku ugovornog roka, nastavio da radi najmanje pet radnih dana, odnosno duže od 24 meseca na istim poslovima koji su kod tuženog sistematizovani, a koje je tužilac obavljao u kontinuitetu, dakle bez prekida.

Po oceni Vrhovnog suda, nižestepeni sudovi su pogrešno primenili materijalno pravo, a tuženi osnovano na to u reviziji ukazuje.

Odredbom člana 37. Zakona o radu, propisano je da ugovor o radu može da se zaključi na određeno vreme za zasnivanje radnog odnosa čije je trajanje unapred određeno objektivnim razlozima koji su opravdani rokom ili izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, za vreme trajanja tih potreba. Poslodavac može zaključiti jedan ili više ugovora o radu iz stava 1.ovog člana, na osnovu kojih se radni odnos sa zaposlenim zasniva za period koji sa prekidima ili bez prekida ne može biti duži od 24 meseca (stav 2.). Ako je ugovor o radu na određeno vreme zaključen suprotno odredbama ovog zakona, ili ako zaposleni ostane da radi kod poslodavca najmanje pet radnih dana po isteku vremena za koji je ugovor zaključen, smatra se da je radni odnos zasnovan na neodređeno vreme (stav 6.).

Zakon o budžetskom sistemu (''Službeni glasnik RS'', br. 54/2009 ... 92/2023) u odredbi člana 27.k, propisuje novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava. Stavom 1. te odredbe Zakona, propisano je da u periodu od 01.01.2021. godine do 31.12.2026. godine, korisnicima javnih sredstava je dozvoljeno da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministarstva.

Uredba o postupku za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava (''Službeni glasnik RS'', br. 159/2020), u odredbi člana 1. predviđa da se tom Uredbom bliže uređuje postupak za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava i za lica utvrđena članom 27.k Zakona o budžetskom sistemu (''Službeni glasnik RS'', br. 54/09 ...149/20). Na osnovu člana 2. Uredbe, saglasnost iz člana 1. ove Uredbe daje Komisija za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava (u daljem tekstu: komisija), obrazovana odlukom o obrazovanju Komisije za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava (''Službeni glasnik RS'', br. 113/13 ... 25/18), u sastavu utvrđenom tom odlukom i posebnim rešenjima. Sastav Komisije objavljuje se na internet stranice Vlade i ažurira se po potrebi, u slučaju bilo kakve izmene (stav 2.). Na osnovu člana 3. Uredbe o postupku za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava, molbu za novo zapošljavanje i za odobravanje dodatnog radnog angažovanja u smislu člana 27.k) stav 1, 2, 4. i 6. Zakona, korisnik javnih sredstava podnosi nadležnom ministarstvu, odnosno drugom nadležnom organu iz člana 4. stav 1. ove Uredbe.

U konkretnom slučaju, tužena se izjasnila da je, u skladu sa gore navedenom Uredbom, podnela molbu za novo zapošljavanje u mesecu februaru za mesec mart 2022. godine, ali radna mesta na neodređeno nije dobila, a o tome je, kao dokaz, priložila zaključak Komisije za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava br. 112-2547/2022 od 29.03.2022. godine, o davanju saglasnosti za prijem u radni odnos na neodređeno vreme Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture Beograd, za jedno radno mesto i Muzeju žrtava genocida Beograd, za 2 radna mesta.

Zakon o budžetskom sistemu, kojim je propisan poseban postupak za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava je lex specialis u odnosu na Zakon o radu, koji propisuje uslove za preobražaj radnog odnosa na određeno vreme u radni odnos na neodređeno vreme, imajući u vidu da je odredbom člana 105. Zakona o budžetskom sistemu propisano da ako su odredbe drugih zakona, odnosno propisa u suprotnosti sa ovim Zakonom, primenjuju se odredbe ovog Zakona. S tim u vezi, tužilac je bio dužan da dokaže da je tuženi imao saglasnost Komisije za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava za prijem u radni odnos na neodređeno vreme u periodu kada su se stekli uslovi za preobražaj njegovog radnog odnosa zasnovanog na određeno vreme u radni odnos na neodređeno vreme, a on tu činjenicu nije dokazao, niti je na toj činjenici zasnovan njegov tužbeni zahtev. Kako iz utvrđenog činjeničnog stanja ne proizlazi postojanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava u smislu odredbe člana 27.k Zakona o budžetskom sisitemu, to, suprotno zaključku nižestepenih sudova, nema uslova da radni odnos tužioca na određeno vreme po zakonu preraste u radni odnos na neodređeno vreme, pa je iz tih razloga Vrhovni sud preinačio nižestepene odluke i odbio tužbeni zahtev tužioca.

Pošto tužilac u parnici nije uspeo, nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka, a dužan je da tuženom, u smislu odredbe člana 153. stav 1. i 154. Zakona o parničnom postupku, naknadi troškove koji su mu bili potrebni radi vođenja ove parnice. Troškovi priznati tuženom obuhvataju njegove izdatke na ime angažovanja punomoćnika, advokata, za sastav odgovora na tužbu 9.000,00 dinara, zastupanje na dva održana ročišta po 18.000,00 dinara, sastav žalbe i revizije po 33.000,00 dinara, primenom važeće Advokatske tarife.

Na osnovu člana 416.stav 1. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke, a na osnovu odredbe člana 165.stav 2.istog Zakona, kao u stavu drugom izreke.

Predsednik veća – sudija

Gordana Komnenić,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković