
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 21246/2024
30.10.2024. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Jelice Bojanić Kerkez, predsednika veća, Vesne Stanković i Radoslave Mađarov, članova veća, u parnici tužilaca AA, BB, VV, GG i DD, svih iz ..., čiji je zajednički punomoćnik Zlatan Kurtović, advokat iz ..., protiv tuženih Republike Srbije, koju zastupa Državno pravobranilaštvo, Beograd, Odeljenje u Kraljevu i JP „Putevi Srbije“ Beograd, radi naknade za faktički eksproprisano zemljište, odlučujući o reviziji tužilaca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 55/24 od 10.07.2024. godine, u sednici održanoj 30.10.2024. godine, doneo je
R E Š E NJ E
UKIDAJU SE presuda Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 55/24 od 10.07.2024. godine i presuda Višeg suda u Novom Pazaru P 70/21 od 03.10.2023. godine i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 55/24 od 10.07.2024. godine, odbijena je kao neosnovana žalba tužilaca i potvrđena presuda Višeg suda u Novom Pazaru P 70/21 od 03.10.2023. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtev da se obavežu tuženi da tužiocima solidarno na ime naknade za izuzeto zemljište radi izgradnje magistralnog puta M 22 Raška – Novi Pazar, označenog kao katastarska parcela broj ..., katastarska parcela broj ..., katastarska parcela broj ... i katastarska parcela broj ... – ukupne površine 1250 m2 (a koje parcele pripadaju režimu građevinskog zemljišta) isplate 55.555.753,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate i tužioci obavezani da prvotuženoj Republici Srbiji solidarno nadoknade parnične troškove od 537.772,00 dinara. Odbijen je zahtev tužilaca za naknadu troškova žalbenog postupka.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužioci su blagovremeno izjavili reviziju, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primene materijalnog prava.
Vrhovni sud je ispitao pobijanu presudu u smislu člana 408. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 72/11 ... 10/23) i utvrdio da je revizija osnovana.
U postupku donošenja pobijane presude nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti, a revizijom se ne konkretizuju relativno bitne povrede odredaba postupka koje su po članu 407. stav 1. tačka 3. ZPP predviđene kao revizijski razlog.
Prema utvrđenom činjeničnom stanju, od pravnog prethodnika tužilaca su rešenjem nadležnog upravnog organa od 20.05.1960. godine eksproprisane katastarska parcela broj .../..., deo katastarske parcele broj ..., deo katastarske parcele broj ... i deo katastarske parcele broj ... radi izgradnje železničkog koloseka Novi Pazar – Raška. Umesto železničke pruge, na parcelama koje su eksproprisane izgrađen je magistralni put M – 22 Raška – Novi Pazar, iz kojih razloga je rešenjem od 14.05.2007. godine rešenje o eksproprijaciji oglašeno ništavim. Po nalazu i mišljenju veštaka Selima Redžovića zemljište koje je od pravnog prethodnika eksproprisano za izgradnju železničke pruge, a potom privredeno nameni izgradnje magistralnog puta, faktički je eksproprisano u površini od 1250 m2.
Nižestepeni sudovi odbijaju tužbeni zahtev za isplatu naknade u visini tržišne vrednosti ove površine faktički eksproprisanog zemljišta, koju je procenio veštak građevinske struke Ramiz Redžović, pošto tužioci nisu pružili dokaze u kojoj površini i merama su nepokretnosti koje su eksproprisane od njihovog pravnog prethodnika ušle u parcelu koja aktuelno predstavlja magistralni put M 22. Ovo je razlog što veštak iznosi mišljenje, odnosno nije mogao da utvrdi tačnu površinu zemljišta koja je ušla u sastav novoformirane parcele .../..., pri čemu nema ni podataka koliko je prvobitno eksproprisano površine od parcela pravnog prethodnika tužilaca, jer se u rešenju od 20.05.1960. godine navodi „deo“ od katastarske parcele broj, bez navođenja površine.
Po stanovištu Vrhovnog suda, nižestepeni sudovi propustili su da utvrde bitne činjenice, za koje postoje podaci u izvedenim dokazima - pismenim ispravama i nalazima veštaka .
Odredbom člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije, jemči se mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona. Stavom 2. ovog člana propisano je da pravo svojine može biti oduzeto ili ograničeno samo u javnom interesu utvrđenom na osnovu zakona, uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne.
Odredbom člana 10. stav 10. Zakona o javnoj svojini („Službeni glasnik RS“ br. 72/2011 ... 153/2020) propisano je da su dobra u opštoj upotrebi u svojini Republike Srbije, izuzev državnih puteva drugog reda, koji su u svojini autonomne pokrajine na čijoj teritoriji se nalaze, kao i izuzev nekategorisanih puteva, opštinskih puteva i ulica (koji nisu deo autoputa ili državnog puta I i II reda) i trgova i javnih parkova koji su u svojini jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalaze.
U konkretnom slučaju, veštak geodetske struke je na osnovu pismenih isprava u spisima, katastarskih skica parcela i izlaskom na lice mesta dao nalaz i mišljenje, po kome je od prvobitno eksproprisanih parcela površina od 1250 m2 faktički privede izgradnji magistralnog puta. Uz tužbu je osim rešenja nadležnog upravnog organa od 20.05.1960. godine, kojim su eksproprisane parcele pravnog prethodnika tužilaca, priložen i prijavni list broj .../... - Stalno kupljenih eksproprisanih zemljišta i promena u sopstvenosti i objektu za potrebe izgradnje normalnog koloseka pruge Raška – Novi Pazar. Po sadržini ove isprave parcela broj ... njiva od 7a 98m2 podeljena na parcelu .../... njiva od 3a 49 m2 i parcelu broj .../... železnička pruga; parcela broj .../... njiva površine 12a 26m2 je cela eksproprisana za železničku prugu; parcela broj ... njiva od 30a 74 m2 je podeljena na parcelu .../... njiva od 18a 24m2 i parcelu .../... železnička pruga; parcela broj ... njiva od 14a 95m2 je podeljena na parcele .../... njiva od 7a 97m2 i broj .../... železnička pruga. Veštak Selim Redžović je u izveštaju dostavljenom sudu 03.05.2023. godine svoje mišljenje potkrepio priloženim skicama starog i novog stanja parcela, a po nalogu suda dopunio je izveštaj 11.07.2023. godine tačnim merama parcela koje su ušle u današnji magistralni put i iskazao da je opisana površina merama i granicama 1250 ari. Tužena Republika Srbija u podnesku od 11.07.2023. godine ne spori nalaz u delu mišljenja da je površina od 1250 m2 pod asfaltom i trotoarima, ali ukazuje da bi sud trebao da utvrdi kategorizaciju puta i proveri pravilnost metodologije utvrđivanja tržišne cene zemljišta od strane veštaka.
Iz iznetih razloga, obaveza prvostepenog suda je da u ponovljenom postupku utvrdi činjenice: koja površina eksproprisanog zemljišta pravnog prethodnika tužilaca je faktički privedena nameni izgrađenog magistralnog puta, tržišne vrednosti oduzete imovine koja se aktuelno koristi od neograničenog broja trećih lica i u čijoj je svojini faktički oduzeta površina, pa će biti u prilici da donese zakonitu odluku o postavljenom tužbenom zahtevu u odnosu na oba tužena lica i troškovima celog postupka.
Iz iznetih razloga, na osnovu člana 416. stav 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
Predsednik veća – sudija
Jelica Bojanić Kerkez,s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković