
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 201/2026
26.02.2026. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Svetlane Tomić Jokić, predsednika veća, Bojane Paunović, Dijane Janković, Gordane Kojić i Tatjane Vuković, članova veća, sa savetnikom Sanjom Živanović, zapisničarom, u krivičnom predmetu maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića, zbog krivičnog dela teško ubistvo iz člana 114. stav 1. tačka 1) KZ i krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 1. KZ, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića, advokata Brane Stojčića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Šapcu Km 63/24 od 10.07.2025. godine i Apelacionog suda u Novom Sadu Kžm1 143/25 od 04.12.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 26.02.2026. godine, jednoglasno je doneo
P R E S U D U
ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića, advokata Brane Stojčića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Šapcu Km 63/24 od 10.07.2025. godine i Apelacionog suda u Novom Sadu Kžm1 143/25 od 04.12.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Višeg suda u Šapcu Km 63/24 od 10.07.2025. godine maloletni sada punoletni Stefan Krstić oglašen je krivim zbog krivičnog dela teško ubistvo iz člana 114. stav 1. tačka 1) i 2) KZ i krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 1. KZ, i osuđen na kaznu maloletničkog zatvora u trajanju od pet godina, u koju mu se uračunava vreme provedeno u pritvoru od 19.02.2023. godine do 18.10.2023. godine. Maloletni sada punoletni Srefan Krstić obavezan da sudu na ime paušala plati iznos od 10.000,00 dinara i troškove unapred isplaćene iz budžetskih sredstava suda u iznosu od 556.285,77 dinara, u roku od 15 dana od pravnosnažnosti presude, kao i da oštećenoj AA plati troškove krivičnog postupka na ime zastupanja od strane punomoćnika, o čijoj visini će sud odlučiti posebnim rešenjem. Oštećeni BB je upućen da imovinskopravni zahtev ostvari u parničnom postupku.
Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu Kžm1 143/25 od 04.12.2025. godine delimičnim usvajanjem žalbe branioca maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića, preinačena je presuda Višeg suda u Šapcu Km 63/24 od 10.07.2025. godine, tako što je Apelacioni sud u Novom Sadu radnje maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića, opisane pod tačkom 1. izreke prvostepene presude, pravno kvalifikovao kao krivično delo teško ubistvo iz člana 114. stav 1. tačka 1) KZ, dok je u preostalom delu žalbu branioca maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića i žalbu javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Šapcu odbio kao neosnovane, i presudu Višeg suda u Šapcu Km 63/24 od 10.07.2025. godine, u nepreinačenom delu potvrdio. Istom presudom, odbačena je kao neblagovremena žalba maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića izjavljena protiv presude Višeg suda u Šapcu Km 63/24 od 10.07.2025. godine.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića, advokat Brana Stojčić, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, povreda krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) i 2) ZKP i povreda zakona iz člana 57. stav 2. i člana 79. Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica, ukazujući na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 7) ZKP i povredu zakona iz člana 441. stav 4. ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji zahtev za zaštitu zakonitosti, ukine pobijane presude i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostepenom ili drugostepenom sudu.
Vrhovni sud je primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića dostavio Vrhovnom javnom tužilaštvu, u skladu sa članom 488. stav 1. KZ i u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštavanja Vrhovnog javnog tužilaštva i branioca branioca maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke, razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan.
Branilac maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića, advokat Brana Stojčić, u podnetom zahtevu ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 7) ZKP isticanjem da je, u konkretnom slučaju, krivični postupak protiv maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića, zbog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 1. KZ, za koje se gonjenje preduzima po privatnoj tužbi, vođen bez predloga oštećenog BB za pokretanje postupka što je suprotno odredbi člana 57. stav 2. Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica, kojom je propisano da se za krivična dela za koje se goni po privatnoj tužbi, postupak može pokrenuti ako je oštećeni stavio predlog za pokretanje postupka nadležnom javnom tužiocu za maloletnike u roku predviđenom u članu 53. Zakonika o krivičnom postupku.
Vrhovni sud iznete navode zahteva za zaštitu zakonitosti branioca maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića, advokata Brane Stojčića, ocenjuje kao neosnovane.
Odredbom člana 438. stav 1. tačka 7) ZKP propisano je da bitna povreda odredaba krivičnog postupka postoji ako je sud povredio odredbe krivičnog postupka u pogledu postojanja optužbe ovlašćenog tužioca, odnosno odobrenje nadležnog organa.
Odredbom člana 122. stav 4. Krivičnog zakonika predviđeno je da se gonjenje za krivično delo iz stava 1. ovog člana preduzima po privatnoj tužbi.
Odredbom člana 53. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku propisano je da za krivična dela za koja se goni po predlogu oštećenog, predlog se podnosi nadležnom javnom tužiocu. U stavu 2. istog člana, propisano je da se predlog za krivično gonjenje podnosi u roku od 3 meseca od dana kada je oštećeni saznao za krivično delo i osumnjičenog, dok u stavu 3. propisano da ako je oštećeni podneo krivičnu prijavu ili predlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahteva u krivičnom postupku, smatraće se da je time podneo i predlog za krivično gonjenje.
Odredbom člana 57. stav 1. Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica propisano je da se krivični postupak prema maloletniku pokreće za sva krivična dela samo po zahtevu javnog tužioca za maloletnike koji je stekao posebna znanja iz oblasti prava deteta i prestupništva mladih, a stavom 2. istog člana, propisano je da se za krivična dela za koja se goni po predlogu ili privatnoj tužbi, postupak može pokrenuti ako je oštećeni stavio predlog za pokretanje postupka nadležnom javnom tužiocu za maloletnike u roku predviđenom u članu 53. Zakonika o krivičnom postupku što je, u konkretnom slučaju, i učinjeno.
Naime, prema stanju u spisima predmeta, povodom događaja koji se odigrao 15.09.2022. godine, tokom kog je oštećeni BB zadobio laku telesnu povredu, u službenoj belešci o obaveštenju primljenom od građana, sačinjenoj 21.09.2022. godine u prostorijama MUP RS, PU Šabac, OKP, konstatovano je da se oštećeni BB izjasnio „da je zaiteresovan za krivično gonjenje maloletnog Stefana Krstića i preduzimanje svih zakonskih mera i radnji prema istom“, koja je u prilogu krivične prijave MUP RS, PU Šabac, OKP Ku 789/2022 od 03.10.2022. godine dostavljena Višem javnom tužilaštvu u Šapcu, čiji javni tužilac je sudiji za maloletnike Višeg suda u Šapcu podneo zahtev za pokretanje pripremnog postupka Ktm 85/22 od 11.10.2022. godine prema maloletnom Stefanu Krstiću zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo laka telesna povreda iz člana 122. stav 1. KZ, a zatim i zahtev za proširenje pripremnog postupka Ktm 85/22 od 06.02.2023. godine zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo iz člana 114. stav 1. tačka 1) i 2) KZ, a potom veću za maloletnike Višeg suda u Šapcu predlog za izricanje krivične sakcije Ktm 85/22 od 13.04.2023. godine, prema maloletnom Stefanu Krstiću zbog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 1. KZ i krivičnog dela teško ubistvo iz člana 114. stav 1. tačka 1) i 2) KZ
Službena beleška o obaveštenju primljenom od građana MUP RS, PU Šabac, OKP od 21.09.2022. godine može se smatrati krivičnom prijavom oštećenog BB za krivično delo laka telesna povreda iz člana 122. stav 1. KZ, a kako je učinilac Stefan Krstić tada bio maloletan, to je javni tužilac za maloletnike koji je stekao posebna znanja iz oblasti prava deteta i prestupništva mladih, jedini ovlašćen da pokrene krivični postupak prema njemu za sva krivična dela, pa i za krivična dela koja se gone po privatnoj tužbi. Kako je javni tužilac za maloletnike pokrenuo krivični postupak protiv tada maloletnog Stefana Krstića, to u konkretnom slučaju postoji ovlašćeni tužilac, pa su suprotni navodi zahteva za zaštitu zakonitosti, kojima se ukazuje da je pobijanim presudama učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 7) ZKP, ocenjeni kao neosnovani.
Branilac maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića, zahtev za zaštitu zakonitosti podnosi zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP ističući da su pobijane presude zasnivaju na dokazu na kojima se po odredbama Zakonika o krivičnom postupku ne mogu zasnivati i to na video zapisima nadzornih kamera Mesne zajednice Majur, koji su pribavljeni bez naredbe suda.
Iznete navode zahteva za zaštitu zakonitosti Vrhovni sud ocenjuje kao neosnovane.
Odredbom člana 2. tačka 26. ZKP propisano je da je isprava svaki predmet ili računarski podatak koji je podoban ili određen da služi kao dokaz činjenice koja se utvrđuje u postupku (član 83.st.1 i 2.).
Odredbom člana 138. stav 1. ZKP je propisano da se dokazivanje ispravom vrši čitanjem, gledanjem, slušanjem ili uvidom u sadržaj isprave na drugi način.
Odredbom člana 139. stav 1. ZKP je propisano da ispravu po službenoj dužnosti ili na predlog stranaka pribavlja organ postupka ili podnose stranke, po pravilu, u originalu.
Prema odredbi člana 286. stav 1. ZKP, ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, policija je dužna da preduzme potrebne mere da se pronađe učinilac krivičnog dela, da se učinilac ili saučesnik ne sakrije ili ne pobegne, da se otkriju i obezbede tragovi krivičnog dela i predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz, kao i da prikupi sva obaveštenja koja bi mogla biti od koristi za uspešno vođenje krivičnog postupka.
U konkretnom slučaju, sud je na glavnom pretresu izvršio uvid u video zapis nadzorne kamere Mesna zajednica Majur 2, u ulici Svetog Save broj 1, postavljene na osnovu Akta o proceni rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja Mesne zajednice Majur sa planom tehničkog obezbeđenja i projektom izvedenog stanja video obezbeđenja, u koje je sud takođe izvršio uvid, a koji su veću za maloletnike Višeg suda u Šapcu dostavljeni u prilogu predloga za izricanje krivične sakcije Ktm 85/22 od 13.04.2023. godine, s tim da je predmetni video zapis nadzorne kamere prethodno pribavljen od strane policije preduzimanjem potrebnih mera da se pronađe učinilac i obezbede tragovi krivičnog dela u skladu sa ovlašćenjima iz člana 286. stav 1. ZKP, o čemu je javni tužilac obavešten dostavljanjem DVD sa video zapisima uz izveštaj KU 8820/23 od 22.02.2023. godine, kojim je dopunjena krivična prijava za krivično delo teško ubistvo. To dalje znači da, u konkretnom slučaju, nije obavljena dokazna radnja pretresanja, pa samim tim za pribavljanje video snimaka nadzornih kamera, koje ne predstavljaju uređaje za automatsku obradu podataka, nije bila neophodna naredba suda.
Imajući u vidu citirane zakonske odredbe kojima je bliže određen pojam isprave, Vrhovni sud nalazi da je video zapis kamera za video nadzor postavljenih iz bezbednosnih razloga na Mesnoj zajednici Majur, dokaz podoban za utvrđivanje činjenica koje se utvrđuju u postupku, pa se kao takav može koristiti, odnosno izvesti kao dokaz u krivičnom postupku, s obzirom da je, u konkretnom slučaju, reč o snimku nadzornih kamera sa objekta u ulici Svetog Save broj 1 u Majuru u kojoj ulici je ispred broja .., izvršeno krivično delo teško ubistvo, koje je tada maloletnom Stefanu Krstiću stavljeno na teret.
Dakle, Vrhovni sud nalazi da predmetni video zapis predstavlja zakonit dokaz i po načinu pribavljanja i po svojoj sadržini, i da samim tim može biti korišćen kao dokaz u krivičnom postupku, pa su suprotni navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića, kojima se ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, ocenjeni kao neosnovani.
Branilac maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića, advokat Brana Stojčić, u zahtevu za zaštitu zakonitosti ukazuje da je donošenjem pobijanih presuda učinjena povreda zakona iz člana 441. stav 4. ZKP, isticanjem da je sud prilikom odlučivanja o troškovima krivičnog postupka, trebao da primeni odredbu člana 79. stav 2. Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica, kojom su precizirani uslovi za obavezivanje maloletnika na plaćanje troškova krivičnog postupka, konkretno da maloletnik ima prihode ili imovinu, i da shodno tome, odluči da troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda jer maloletni Stefan Krstić nema ni prihode ni imovinu.
Iznete navode zahteva za zaštitu zakonitosti Vrhovni sud ocenjuje kao neosnovane.
Odredbom člana 261. stav 1. ZKP propisano je da su troškovi krivičnog postupka izdaci učinjeni povodom postupka od njegovog pokretanja do njegovog završetka, dok je odredbom stava 2. tačka 8) istog člana propisano da troškovi krivičnog postupka obuhvataju nužne izdatke oštećenog i njegovog zakonskog zastupnika, kao i nagradu i nužne izdatke njegovog punomoćnika.
Odredbom člana 79. stav 1. Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica je propisano da sud može maloletnika obavezati na plaćanje troškova krivičnog postupka i na ispunjenje imovinskpravnog zahteva samo ako je maloletniku izrekao kaznu. Ako je prema maloletniku izrečena vaspitna mera ili je postupak obustavljen, troškovi postupka padaju na teret budžetskih sredstava, a oštećeni se radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva upućuje na parnični postupak. U stavu 2. istog člana, propisano je da ako maloletnik ima prihode ili imovinu, sud može odrediti da plati troškove postupka i ispuni imovinskopravni zahtev i kad prema njemu izrekne vaspitnu meru, odnosno kada veće za maloletnike nađe da nije celishodno izreći maloletniku kaznu maloletničkog zatvora, niti vaspitnu meru.
Polazeći od citiranih zakonskih odredbi, a imajući u vidu da je maloletnom sada punoletnom Stefanu Krstiću presudom Višeg suda u Šapcu Km 63/24 od 10.07.2025. godine izrečena kazna maloletničkog zatvora, Vrhovni sud, suprotno navodima zahteva za zaštitu zakonitosti, nalazi da je prvostepeni sud pravilnom primenom odredbe člana 79. stav 1. Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica, maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića obavezao da naknadi troškove krivičnog postupka.
Vrhovni sud ukazuje da je obavezivanje maloletnika na plaćanje troškova krivičnog postupka, ukoliko je ispunjen zakonski uslov iz člana 79. stav 1. Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica-ako je maloletniku izrečena kazna, u zakonu predviđeno samo kao mogućnost. Pitanje da li, u konkretnom slučaju, ima mesta obavezivanju maloletnika kom je izrečena kazna na plaćanje troškova krivičnog postupka ili određivanju da troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava, stvar je činjeničnog utvrđenja suda, pa ovo pitanje ne može biti predmet razmatranja Vrhovnog suda u postupku po podnetom vanrednom pravnom leku.
Zahtev za zaštitu zakonitosti branilac maloletnog sada punoletnog Stefana Krstića podnosi zbog povreda krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) i 2) ZKP međutim, navedene povrede krivičnog zakona branilac u zahtevu obrazlaže osporavanjem subjektivnog obeležja krivičnog dela teško ubistvo iz člana 114. stav 1. tačka 1) KZ, za koje je Stefan Krstić oglašen krivim, konkretno njegove vinost u kontekstu načina izvršenja, odnosno činjenice da je oštećenom, sada pokojnom VV udarce zadavao samo rukama i nogama na kojima je imao platnene patike, što, prema mišljenju branioca, ukazuje da Stefan Krstić nije imao svest da na taj način može oštećenog da liši života niti je na to pristao, već da je išao za tim da ga povredi, što proizilazi i iz činjenice da je oštećenom svojevoljno prestao da zadaje udarce i otišao kući.
Iz iznetih navoda, prema nalaženju Vrhovnog suda, proizilazi da branilac u zahtevu samo formalno označava povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) i 2) ZKP, obzirom da iznošenjem sopstvene ocene dokaza dokaza i zaključaka koji su suprotni oceni dokaza i činjeničnim utvrđenjima nižestepenih sudova, suštinski ukazuje na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, odnosno povredu zakona iz člana 440. ZKP, na koju ukazuje i preostalim navodima kojima polemiše o video zapisu nadzornih kamera, iskazima svedoka GG, dr Mirjane Milić i dr Ivana Petrovića i specijalističkom izveštaju lekara od 18.02.2023. godine, dok navodima kojima analizira razloge pobijanih presuda o kazni maloletničkog zatvora, ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP. Međutim, bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP i povreda zakona iz člana 440. ZKP, na koje se ukazuje iznetim navodima zahteva, ne predstavljaju zakonske razloge propisane odredbom člana 485. stav 4. ZKP, zbog kojih maloletni sada punoletni Stefan Krstić preko branioca može podneti ovaj vanredni pravni lek, pa se Vrhovni sud nije upuštao u njihovo razmatranje.
Iz svih iznetih razloga, Vrhovni je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP, odlučio kao u izreci presude.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Sanja Živanović, s.r. Svetlana Tomić Jokić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
