Kzz 910/2014

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 910/2014
23.09.2014. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Janka Lazarevića, predsednika veća, Bate Cvetkovića, Dragana Aćimovića, Radmile Dragičević- Dičić i Maje Kovačević-Tomić, članova veća, sa savetnikom Vesnom Veselinović, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog S.T., zbog krivičnog dela šumska krađa iz člana 275. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika u vezi člana 33. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog S.T., advokata N.S., podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Jagodini K 347/11 od 03.04.2014. godine i Višeg suda u Jagodini Kž1 240/14 od 20.06.2014. godine, u sednici veća održanoj u smislu člana 490. ZKP, dana 23.09.2014. godine, jednoglasno je doneo

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog S.T., podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Jagodini K 347/11 od 03.04.2014. godine i Višeg suda u Jagodini Kž1 240/14 od 20.06.2014. godine, u odnosu na povredu zakona iz člana 438.stav 1. tačka 9. ZKP, dok se zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u preostalom delu ODBACUJE kao nedozvoljen.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Jagodini K 347/11 od 03.04.2014. godine okrivljeni S.T. i M.G., oglašeni su krivim zbog krivičnog dela šumska krađa iz člana 275. stav 2. u vezi stava 1. KZ u vezi člana 33. KZ i osuđeni na novčanu kaznu u iznosu od po 5.000,00 dinara, koju su dužni da plate u roku od 15 dana po pravnosnažnosti presude, te je istovremeno određeno da ukoliko okrivljeni u navedenom roku ne plate novčanu kaznu da će ista biti zamenjena kaznom zatvora, tako što će se za svakih započetih 1.000,00 dinara novčane kazne odrediti jedan dan zatvora. Okrivljeni su obavezani da plate sudu na ime paušala iznos od po 2.000,00 dinara, a oštećenom D.M. na ime odštetnog zahteva novčani iznos od 81.983,75 dinara, u roku od 15 dana po pravnosnažnosti presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja.

Presudom Višeg suda u Jagodini Kž1 240/14 od 20.06.2014. godine, odbijene su kao neosnovane žalbe branioca okrivljenog S.T. i okrivljenog M.G., a prvostepena presuda je potvrđena.

Protiv ovih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog S.T., advokat N.S., zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka od 7) do 9) ZKP sa predlogom da se ukine prvostepena, odnosno drugostepena presuda, te da se predmet vrati na ponovno suđenje prvostepenom ili drugostepenom sudu.

Vrhovni kasacioni sud je dostavio zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog S.T., Republičkom javnom tužiocu, nakon čega je održao sednicu veća u smislu člana 490. ZKP, o kojoj nije obavestio javnog tužioca i branioca okrivljenog, u smislu člana 488. stav 2. ZKP, smatrajući da njihovo prisustvo ne bi bilo od značaja za donošenje odluke. Na sednici veća razmotrio je spise predmeta sa odlukama protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je po oceni navoda u zahtevu našao:

Branilac okrivljenog S.T. u zahtevu za zaštitu zakonitosti ukazuje da su nižestepene presude donete uz učinjenu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 9. ZKP, sa obrazloženjem da se iz člana 14. Krivičnog zakonika zaključuje da je krivica bitan elemenat krivičnog dela, te da, ukoliko u optužnom aktu ista nije navedena kao bitan element krivičnog dela, u tom slučaju delo opisano u dispozitivu optužnog akta ne predstavlja krivično delo. Stoga, prema navodima zahteva, sud nije bio ovlašćen da u izreku presude unese konstataciju „da su okrivljeni krivično delo učinili u uračunljivom stanju“, jer je to u suprotnosti sa odredbom člana 420. ZKP, čime je pravnosnažnom presudom učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 9. ZKP.

Vrhovni kasacioni sud nalazi da se zahtevom branioca okrivljenog S.T., pravnosnažna presuda neosnovano pobija zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 9. ZKP.

Odredbom člana 420. stav 1. ZKP, propisano je da se presuda može odnositi samo na lice koje je optuženo i samo na delo koje je predmet optužbe sadržane u podnesenoj ili na glavnom pretresu izmenjenoj ili proširenoj optužnici.

U konkretnom slučaju optužnim predlogom Osnovnog javnog tužioca u Jagodini Kt 67/08 od 11.11.2008. godine, okrivljenima S.T. i M.G. bilo je stavljeno na teret da su „radi krađe oborili 72 hrastova stabla i 15 cerovih stabala, a količina oborenih stabala iznosi 32,47 m3, pri čemu su bili svesni svog dela i hteli njegovo izvršenje i bili svesni da je njihovo delo zabranjeno.“ Stoga, po oceni ovoga suda, time što je u izreku presude unet navod da su okrivljeni kritičnom prilikom postupali u uračunljivom stanju, identitet između optužbe i presude nije povređen, imajući u vidu, kao što je napred navedeno, da je u činjeničnom opisu krivičnog dela datom u dispozitivu optužnog predloga bilo naznačeno „da su okrivljeni bili svesni svoga dela i hteli njegovo izvršenje, kao i da su bili svesni da je njihovo delo zabranjeno“, iz kojih navoda proizlazi da su okrivljeni postupali sa direktnim umišljajem i sa svešću da je njihovo delo zabranjeno. Kako je uračunljivost neophodna pretpostavka i jedne od nastalosti krivice – vinosti i da samo uračunljivo lice može postupati sa vinošću, to po oceni ovoga suda, iz citiranih navoda optužnog predloga proizlazi da su okrivljeni mogli da shvate značaj svoga dela i da upravljaju svojim postupcima, odnosno da su kritičnom prilikom postupali u uračunljivom stanju.

Sledstveno iznetom, time što je prvostepeni sud u činjenični opis krivičnog dela koje je dato u izreci presude uneo navod da su okrivljeni postupali u uračunljivom stanju nije učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 9. ZKP, a suprotni navodi zahteva branioca okrivljenog su ocenjeni kao neosnovani.

Navodima branioca okrivljenog da kod krivičnog dela šumska krađa iz člana 275. stav 2. u vezi stava 1. KZ, za koje je okrivljeni S.T. oglašen krivim pravnosnažnom presudom, količina oborenih stabala nije posledica krivičnog dela već objektivni uslov inkriminacije, koji po svojoj prirodi stoji izvan krivičnog dela, što, prema navodima zahteva, znači da u odnosu na količinu oborenih stabala ne postoji umišljaj, zatim da nižestepeni sudovi nisu utvrdili postojanje namere kod okrivljenih da pribave protivpravnu imovinsku korist odnosno da oborena stabla prodaju, kao i da u redovnom krivičnom postupku nije cenjeno postojanje neotklonjive stvarne zablude kod okrivljenih koja bi isključila njihovu krivicu, po oceni ovoga suda, pravnosnažna presuda se u suštini pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, što ne predstavlja razlog u smislu člana 485. stav 4. ZKP, zbog kojeg okrivljeni preko branioca može podneti ovaj vanredni pravni lek, pa je zahtev branioca okrivljenog u ovom delu ocenjen kao nedozvoljen.

Branilac okrivljenog S.T. u zahtevu za zaštitu zakonitosti kao razlog podnošenja zahteva navodi i bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 7) i 8) ZKP, ali ne obrazlaže na koji način su ove povrede Zakona učinjene.

Vrhovni kasacioni sud je prilikom odlučivanja o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog vezan razlozima (član 485. stav 1. u vezi stava 4), delom i pravcem pobijanja koji su istaknuti u zahtevu za zaštitu zakonitosti, kako je to izričito propisano članom 489. stav 1. ZKP, što znači da sud odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti, ukoliko u zahtevu razlozi u odnosu na istaknute povrede zakona nisu konkretizovani, nema zakonskih ovlašćenja da po službenoj dužnosti tumači u čemu se povrede zakona sastoje. Kod napred navedenog, Vrhovni kasacioni sud je našao da zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u delu u kome se poziva na povrede zakona iz člana 438. stav 1. tač.7) i 8) ZKP, nema zakonom propisan sadržaj.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP, i člana 487. stav 1. tač.2) i 3) ZKP, odlučio kao u izreci ove presude.

Zapisničar – savetnik                                                                                       Predsednik veća - sudija

Vesna Veselinović,s.r.                                                                                     Janko Lazarević,s.r.