Rev 1391/2019 3.1.1.2; svojina

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 1391/2019
23.09.2021. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branislava Bosiljkovića, predsednika veća, Branke Dražić i Danijele Nikolić, članova veća, u parnici tužilaca AA, BB, VV, GG, DD, ĐĐ, EE, ŽŽ, svi iz ... i ZZ iz ..., čiji je punomoćnik Hasim Klimenta advokat iz ..., protiv tužene Opštine Tutin, koju zastupa Opštinsko pravobranilaštvo, radi utvrđenja prava svojine, odlučujući o reviziji tužilaca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 1190/18 od 29.10.2018. godine, u sednici veća održanoj dana 23.09.2021. godine, doneo je

R E Š E NJ E

UKIDA SE presuda Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 1190/18 od 29.10.2018. godine i predmet VRAĆA drugostepenom sudu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 1190/18 od 29.10.2018. godine, stavom prvim izreke, ukinuta je presuda Višeg suda u Novom Pazaru P 179/17 od 25.10.2017. godine. Stavom drugim izreke, odbijen je tužbeni zahtev kojim su tužioci tražili da se utvrdi da su, kao naslednici pokojnog II i pokojnog JJ bivših iz sela ..., Opština ..., vlasnici dela parcele .. – pašnjak 2. klase zv. „polje“ iz lista nepokretnosti .. KO ... u površini od 77 ari, u određenim merama i granicama, i to dela parcele .. u površini od 105 m2, dela parcele .. u površini od 6 m2, dela parcele .. u površini od 443 m2, dela parcele .. u površini od 200 m2, dela parcele .. u površini od 403 m2, dela parcele .. u površini od 122 m2, dela parcele .. u površini od 397 m2, dela parcele .. u površini od 19 m2, dela parcele .. u površini od 290 m2, dela parcele .. u površini od 236 m2, dela parcele .. u površini od 73 m2, dela parcele .. u površini od 21 m2, dela parcele .. u površini od 313 m2, parcele .. u površini od 31 m2, dela parcele .. u površini od 185 m2, dela parcele .. u površini od 111 m2, parcele .. u površini od 311 m2, dela parcele .. u površini od 164 m2, dela parcele .. u površini od 639 m2, dela parcele .. u površini od 2083 m2 i parcele .. u površini od 1258 m2, te da se tužena obaveže da im ovo pravo prizna i trpi upis prava svojine tužilaca kod Službe za katastar nepokretnosti u Tutinu, a označene nepokretnosti im preda u svojinu i nesmetanu državinu. Stavom trećim izreke, obavezani su tužioci da plate tuženoj parnične troškove u iznosu od 451.500,00 dinara u roku od 15 dana od prijema presude pod pretnjom izvršenja.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužioci su blagovremeno izjavili reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Odlučujući o izjavljenoj reviziji, na osnovu člana 408. ZPP, Vrhovni kasacioni sud je našao da je revizija tužilaca osnovana.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, popisom iz 1955. godine parcela sa popisnim brojem .. u površini od 77 ari – pašnjak 2. klase, bila je upisana u posedovni list .. KO ... kao katastarska parcela .. na II i JJ, sa udelom od po ½ idealna dela. Takvo stanje u katastru postojalo je sve do 1974. godine kada je za KO ... stupio na snagu novi katastarski premer kojim je označena parcela pripojena novoj katastarskoj parceli .. KO ... u vlasništvu Republike Srbije, a kao njen korisnik upisana je Mesna zajednica Tutin. Katastar nepokretnosti za označenu katastarsku opštinu važi od 2009. godine. Tokom 2011. godine izvršena je parcelacija katastarske parcele .. i u skladu sa Planom detaljne regulacije „... ravan“ nastalo je više (ukupno 205) novih parcela koje su upisane u list nepokretnosti ... KO ... . Zemljište koje je do 1974. godine bilo katastarska parcela .., a od tada je sastavni deo katastarske parcele .., nakon njene parcelacije obuhvata tri cele građevinske parcele (na kojima nema izgrađenih objekata) i delove 18 građevinskih parcela. Na delu katastarske parcele .. KO ... sagrađena je predškolska ustanova, delovi katastarskih parcela .., .. i .. su na terenu ulice, a ostale građevinske parcele namenjene su za individualnu stambenu izgradnju. Tužilac AA je naslednik pokojnog II, a ostali tužioci su naslednici pokojnog JJ. Od pravnih prethodnika je tokom 1958. godine oduzimano zemljište po propisima o poljoprivrednom zemljišnom fondu, ali predmet oduzimanja nije bilo i zemljište tada označeno kao katastarska parcela .. KO ... . Tužioci su bili u posedu spornog zemljišta.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja drugostepeni sud je odlučio da odbije tužbeni zahtev zato što tužioci nisu dokazali da je predmetno zemljište bilo svojina njihovih pravnih prethodnika pre nego što je, tokom 1974. godine, upisano kao svojina Republike Srbije. Po stanovištu tog suda, posedovni list .. KO ... je izvod iz katastra zemljišta u kojem se nije vodila vlasnička evidencija, (već evidencija o posedu – državini zemljišta) i zato predstavlja pretpostavljeni dokaz o svojini, i u slučaju osporavanja posednik mora dokazati zakonski osnov za sticanje prava svojine, a tužioci u ovom sporu nisu uspeli dokazati osnov sticanja prava svojine njihovih pravnih prethodnika. Nadalje, list nepokretnosti, kao izvod iz katastra nepokretnosti – vlasničke evidencije, jeste dokaz o pravu svojine za koji važi pretpostavka istinitosti upisa, propisana članom 63. Zakona o državnom premeru i katastru, tako da je na onome koji tvrdi suprotno teret dokazivanja prava svojine. Osnivanje katastra nepokretnosti vrši se javnim oglasom, pa su i tužioci mogli u tom postupku osporiti upis prava svojine Republike Srbije, a kasnije i tuženog.

Po oceni Vrhovnog kasacionog suda, osnovano se revizijom tužilaca ukazuje da zbog pogrešne primene materijalnog prava činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno.

Pravilan je stav drugostepenog suda da se u katastru zemljišta ne vodi evidencija o svojini, već evidencija o državini nepokretnosti i da je posedovno list pretpostavljeni dokaz o pravu svojine (naročito ako na određenom području kao što je KO ... ne postoje zemljišne knjige). Međutim, stavu o pretpostavci da je lice upisano u katastar zemljišta kao posednik (držalac) neke parcele i njen vlasnik, suprotan je stav suda da su tužioci dužni dokazivati pravo svojine njihovog pravnog prethodnika. Novim katastarskim premerom iz 1974. godine katastarska parcela .. KO ... pripojena je katastarskoj parceli .. u istoj katastarskoj opštini, koja je u katastru zemljišta upisana na Republiku Srbiju i Mesnu zajednicu Tutin kao njenog korisnika. Drugostepeni sud je propustio da utvrdi po kom osnovu je došlo do promene posedovnog stanja u odnosu na spornu nepokretnost, pri čemu je teret dokazivanja pravnog osnova za promenu katastarskog stanja, odnosno upis Republike Srbije, a zatim i tužene Opštine kao vlasnika bio na tuženoj.

Na ove propuste o utvrđivanju činjeničnog stanja osnovano se ukazuje revizijom, kao na propuste nižestepenog suda da postupi po primedbama iz rešenja Vrhovnog kasacionog suda Rev 765/2016 od 16.03.2017. godine.

Iz ovih razloga, na osnovu člana 416. stav 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U ponovnom postupku drugostepeni sud će, imajući izloženo u vidu, oceniti sve navode stranaka iznete tokom postupka i vodiće računa o teretu dokazivanja o tužbenom zahtevu doneti zakonitu odluka.

Ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer zavisi od konačnog ishoda spora.

Predsednik veća - sudija

Branislav Bosiljković, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić