Prev 1459/2023 3.2.2.1

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Prev 1459/2023
17.04.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Tatjane Matković Stefanović, predsednika veća, Jasmine Stamenković i Tatjane Đurica, članova veća, u pravnoj stvari tužioca „Energoprojekt niskogradnja“ a.d. Beograd, čiji je punomoćnik Ljiljana B. Mijatović, advokat iz ..., protiv tuženog „Jugobanka“ a.d. Beograd – u stečaju, čiji je punomoćnik Zoran Trandafilović, advokat iz ..., radi utvrđenja potraživanja – vrednost predmeta spora 39.850.154,59 dinara, odlučujući o reviziji tužioca, izjavljenoj protiv presude Privrednog apelacionog suda Pž broj 8731/21 od 16.11.2022. godine, u sednici održanoj dana 17.04.2025. godine, doneo je

R E Š E NJ E

Revizija tužioca se USVAJA, pa se UKIDAJU presuda Privrednog apelacionog suda Pž br.8731/21 od 16.11.2022. godine i presuda Privrednog suda u Beogradu P br.211/2020 od 10.06.2021. godine i predmet se vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Privrednog suda u Beogradu P br.211/2020 od 10.06.2021. godine, stavom 1. izreke, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtev da se utvrdi potraživanje tužioca prema tuženom u iznosu od 25.694.900,91 dinar, sa pripadajućom kamatom obračunatom do 03.01.2002. godine u iznosu od 14.155.253,68 dinara. Stavom dva izreke, tužilac je obavezan da tuženom plati troškove postupka u iznosu od 410.000,00 dinara.

Presudom Privrednog apelacionog suda Pž br.8731/21 od 16.11.2022. godine, odbijena je kao neosnovana žalba tužioca i potvrđena presuda Privrednog suda u Beogradu P br.211/2020 od 10.06.2021. godine, pa su odbijeni zahtevi stranaka za naknadu troškova drugostepenog postupka.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilac je izjavio blagovremenu i dozvoljenu reviziju, pobijajući je zbog pogrešne primene materijalnog prava. Predložio je da se presude nižestepenih sudova ukinu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje ili da se presuda Privrednog apelacionog suda preinači, tako što će se usvojiti tužbeni zahtev tužioca, a tuženi obavezati na naknadu troškova postupka.

Ispitujući pobijanu presudu na osnovu člana 408. ZPP, Vrhovni sud je našao da je revizija tužioca osnovana.

Pobijana presuda je doneta pogrešnom primenom materijalnog prava zbog čega je činjenično stanje u bitnom ostalo neraspravljeno.

Predmet tužbenog zahteva je utvrđenje potraživanja tužioca prema tuženom u iznosu koji je ostao nenaplaćen u likvidacionom postupku protiv „Jugobanke“ a.d. Beograd, New York Agency. Prema utvrđenom činjeničnom stanju nad tuženim je otvoren postupak stečaja pred Privrednim sudom u Beogradu dana 03.01.2002. godine pod brojem St 22/02 (novi broj St 59/10), u kome je tužilac podneo prijavu potraživanja dana 21.03.2002. godine. Prijavio je potraživanje u deviznim sredstvima i to na ime glavnog duga 293.944,58 USD, a na ime obračunate kamate do dana otvaranja stečajnog postupka nad tuženim 161.933,30 USD.

Vrhovni Njujorški sud, kao stvarno i mesno nadležan sproveo je nad Njujorškom agencijom „Jugobanke“ a.d. Beograd, postupak likvidacije u kome je delimično priznato potraživanje tužioca. Na ime osnovanog i priznatog potraživanja tužilac je primio 03.11.2017. godine iznos od 16.291,16 USD. Dana 18.11.2019. godine, Privredni sud u Beogradu je doneo zaključak o listi prijavljenih i osporenih potraživanja u kojem je osporeno potraživanje tužioca kao stečajnog dužnika prema stečajnom dužniku „Jugobanka“ a.d. Beograd u stečaju, u ukupnom iznosu od 39.850.154,59 dinara sa domicilnom kamatom od 03.01.2002. godine do isplate i to: na ime glavnog duga 25.694.900,91 dinar i na ime obračunate kamate 14.155.253,68 dinara. Tužilac je upućen da pokrene parnicu radi utvrđenja osporenog potraživanja. Na dan otvaranja stečajnog postupka nad tuženim, na računu Njujorške agencije „Jugobanka“ ostala su blokirana novčana sredstva tužioca.

Prvostepeni sud na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja odbija tužbeni zahtev nalazeći da je osnovan prigovor nedostatka pasivne legitimacije na strani tuženog. Prvostepeni sud zaključuje da prema propisima koji su važili u vreme osnivanja agencije, kako to proizlazi iz rešenja Narodne banke Jugoslavije, „Jugobanka“ dd New York Agency nema status pravnog lica. Međutim, smatra da je Agencija imala svojstvo pravnog lica prema propisima zemlje u kojoj je njeno sedište, odnosno prema propisima Sjedinjenih Američkih Država. Prema obrazloženju prvostepenog suda to proizlazi iz Ugovora o poravnanju od 27.11.2007. godine u kome je navedeno da je bankarski nadzornik države Njujork početkom 80-ih godina izdao Agenciji dozvolu za rad, kao i iz činjenice da je nadzornik u kasnijem periodu preduzimao korake radi umanjenja rizika od nelikvidnosti predstavništava banaka u Njujorku kod poverilaca. Od osnivanja, Agencija bila pod kontrolom i nadzorom bankarskog nadzornika prema zakonodavstvu Sjedinjenih Američkih Država. I Agencija za osiguranje depozita RS kao poverenik banke tuženog, u postupku stečaja nad Agencijom, podnosila je žalbe, pa iz toga prvostepeni sud zaključuje da je stečajni postupak vođen prema propisima SAD, da je nadležnost vođenja likvidacije agencije od nadležnih organa u Americi potvrđena izmenama i dopunama Ugovora o poravnanju od 20.03.2009. godine, te da je od momenta dobijanja dozvole za rad pa sve do sprovedenog postupka likvidacije nad Agencijom Njujork, sama agencija prema propisima zemlje u kojoj je bilo njeno sedište imala svojstvo posebnog pravnog lica za čije obaveze tuženi ne odgovara. Zato tuženi nije pasivno legitimisan u ovoj parnici.

Drugostepeni sud prihvata stanovište prvostepenog suda i obrazlaže da je Njujorška agencija „Jugobanke“ predstavljala samostalno pravno lice po propisima države u kojoj je registrovana i likvidirana, te da tužilac ne može namirenje potraživanja prema agenciji ostvariti u stečajnom postupku koji se vodi nad tuženim po propisima Republike Srbije.

Ovakav zaključak nižestepenih sudova se ne može prihvatiti.

Odredbom člana 17. stav 1. Zakona o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja („Sl. list SFRJ“, br.43/82...“Sl. glasnik RS“, br.46/06), propisano je da se pripadnost pravnog lica određuje po pravu države po kome je ona osnovana. Ako pravno lice ima stvarno sedište u drugoj državi, a ne u onoj u kojoj je osnovano, i po pravu te druge države ima njenu pripadnost, smatraće se pravnim licem te države.

Ova odredba ne definiše status „Jugobanka“ dd New York Agency. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je Agenciju osnovala „Jugobanka“ dd Beograd po pravu SR Jugoslavije, bez svojstva pravnog lica. Da li se može smatrati da je Jugobanka dd New York Agency imala svojstvo pravnog lica po pravu države Njujork nije raspravljeno, niti je poznato pravo države Njujork. O tome je izneta pretpostavka na osnovu dozvole za rad Agencije i sprovedenog postupka likvidacije, pre zaključenog ugovora o poravnanju, ali se pravni status morao ceniti i prema aktima tuženog kao osnivača.

Ne može se prihvatiti zaključak nižestepenih sudova da tuženi nije pasivno legitimisan u ovom sporu zato što je ugovorni odnos zasnovan sa njenom poslovnom jedinicom Jugobanka – Agencija, New York sa sedištem u Njujorku, koja je na osnovu rešenja Narodne banke Srbije od 27.05.1994. godine upisana u Registar finansijskih organizacija u inostranstvu koji se vodio kod NBJ.

Prema domaćem pravu po kome je osnovana, Agencija kao poslovna jedinica tuženog u inostranstvu, nema status pravnog lica, već je konkretne ugovore na osnovu datih ovlašćenja zaključila u ime i za račun tuženog. To prizlazi iz odredbe 99. stav 5. Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju („Službeni list SFRJ" br. 63/89), koji je bio na snazi u vreme nastanka spornog pravnog odnosa prema kojoj su i predstavništvo, poslovna jedinica i drugi oblik obavljanja privredne delatnosti u inostranstvu sastavni deo preduzeća koje ih je osnovalo, nemaju status pravnog lica i obavljaju poslove po nalogu osnivača i podnose osnivaču izveštaj o radu.

Zbog pogrešnog zaključivanja o nedostatku pasivne legitimacije tuženog, izostalo je utvrđenje o visini potraživanja na koje bi eventualno tužilac imao pravo prema tuženom.

Iz navedenih razloga, na osnovu člana 416. stav 2. ZPP, ukinute su drugostepena i prvostepena presuda uz vraćanje predmeta prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Predsednik veća - sudija

Tatjana Matković Stefanović, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković