
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 950/2025
02.09.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Aleksandra Stepanovića i Dijane Janković, članova veća, sa savetnikom Irinom Ristić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela teško ubistvo iz člana 114. stav 1. tačka 5) Krivičnog zakonika i dr, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti okrivljenog AA, podnetom protiv pravnosnažnog rešenja Glavnog javnog tužioca Apelacionog javnog tužilaštva u Nišu KTR.br. 504/25 od 29.05.2025. godine i rešenja Apelacionog suda u Nišu Su VII-39-58/25 od 13.06.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 02.09.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljenog AA, podnet protiv pravnosnažnog rešenja Glavnog javnog tužioca Apelacionog javnog tužilaštva u Nišu KTR.br. 504/25 od 29.05.2025. godine i rešenja Apelacionog suda u Nišu Su VII-39-58/25 od 13.06.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Pravnosnažnim rešenjem Glavnog javnog tužioca Apelacionog javnog tužilaštva u Nišu KTR.br. 504/25 od 29.05.2025. godine odbačen je zahtev okrivljenog AA sa glavnog pretresa održanog 16.05.2025. godine u predmetu Višeg suda u Negotinu 4K 20/24, za izuzeće Višeg javnog tužilaštva u Negotinu od postupanja u predmetu Višeg suda u Negotinu 4K 20/24.
Rešenjem Apelacionog suda u Nišu Su VII-39-58/25 od 13.06.2025. godine odbijen je zahtev okrivljenog AA za izuzeće članova veća predsednika Višeg suda u Negotinu Dragice Singurilović, sudije Višeg suda u Negotinu Julijane Mogoš Živković i sudije porotnika Gordane Matić od postupanja u predmetu Višeg suda u Negotinu K 20/24, kao neosnovan.
Protiv navedenih rešenja zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je okrivljeni AA, zbog grubog kršenja načela Ustava Republike Srbije, Zakonika o krivičnom postupku Republike Srbije, Krivičnog zakonika Republike Srbije i Zakona o javnom tužilaštvu, sa predlogom da „ukoliko ima elemenata za izuzeće sudije i članova veća sudija ili neka se odredi drugi viši sud na koji neće moći niko iz okruženja da vrši pritisak, niti bilo koju vrstu uticaja“.
Vrhovni sud je u sednici veća razmotrio spise predmeta, pa je našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljenog AA je nedozvoljen.
Odredbom člana 482. stav 1. ZKP propisano je da protiv pravnosnažne odluke javnog tužioca ili suda ili zbog povrede odredaba postupka koji je prethodio njenom donošenju, ovlašćeno lice može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti, pod uslovima propisanim u tom zakoniku.
Odredbom člana 483. stav 1. ZKP propisano je da zahtev za zaštitu zakonitosti mogu podneti Republički javni tužilac, okrivljeni i njegov branilac, a članom 483. stav 3. ZKP predviđeno je da zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljeni može podneti isključivo preko branioca.
Dakle, iz citiranih zakonskih odredbi jasno je da je okrivljeni ovlašćen da podnese zahtev za zaštitu zakonitosti, ali da to može učiniti isključivo preko branioca.
Kako je u konkretnom slučaju, okrivljeni AA zahtev za zaštitu zakonitosti podneo lično, a ne preko branioca, to je zahtev za zaštitu zakonitosti nedozvoljen.
Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je, na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP, odlučio kao u izreci ovog rešenja.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Irina Ristić, s.r. Miroljub Tomić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković