
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev2 266/2015
01.07.2015. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Vesne Popović, predsednika veća, Božidara Vujičića i Spomenke Zarić, članova veća, u pravnoj stvari tužilje S.P. iz J., koju zastupa punomoćnik M.S., advokat iz J., protiv tužene V.b. a.d. N.S., koju zastupa punomoćnik M.I., advokat iz B., radi poništaja rešenja o otkazu ugovora o radu, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv rešenja Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 3452/13 od 14.08.2014. godine, u sednici veća od 01.07.2015. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužene izjavljena protiv rešenja Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 3452/13 od 14.08.2014. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Jagodini P1 422/11 od 25.07.2013. godine, u stavu 1. usvaja se tužbeni zahtev tužilje pa se poništava kao nezakonito rešenje tužene broj 01.1-823/26-hr od 21.07.2011. godine a kojim je tužilji otkazan ugovor o radu broj 1-2871/849-1 od 29.08.2003. godine. U stavu 2. obavezuje se tužena da tužilji umesto vraćanja na rad isplati na ime naknade štete 434.366,40 dinara sa zakonskom zateznom kamatom počev od 25.07.2013. godine pa do konačne isplate. U stavu 3. obavezuje se tužena da tužilji na ime troškova postupka isplati 81.000,00 dinara u roku od osam dana po prijemu presude pod pretnjom izvršenja.
Rešenjem Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 3452/13 od 14.08.2014. godine, u stavu 1. odbacuje se kao neblagovremena žalba tužene izjavljena protiv presude Osnovnog suda u Jagodini P1 422/11 od 25.07.2013. godine. U stavu 2. ustupa se Višem sudu u Jagodini na stvarnu nadležnost spis predmeta Osnovnog suda u Jagodini P1 422/11 radi odlučivanja po žalbi tužilje izjavljenoj protiv rešenja o troškovima postupka koja je sadržana u stavu 3. izreke presude Osnovnog suda u Jagodini P1 422/11 od 25.07.2013. godine.
Protiv rešenja Apelacionog suda u Kragujevcu tužena je blagovremeno izjavila reviziju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.
Tužilja je dostavila odgovor na reviziju.
Odlučujući o izjavljenoj reviziji na osnovu člana 412. st. 3. i 5. i člana 399. ZPP (''Službeni glasnik RS'' 125/04 i 111/09) u vezi člana 506. stav 1. ZPP (''Službeni glasnik RS'' 72/2011 i 55/2014), Vrhovni kasacioni sud je našao da je revizija tužene neosnovana.
U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 361. stav 2. tačka 9. ZPP, na koju Vrhovni kasacioni sud sud pazi po službenoj dužnosti, niti je pred drugostepenim sudom učinjena povreda postupka iz člana 361. stav 1. u vezi člana 107. stav 2. ZPP na koju se u reviziji ukazuje (revizija se pogrešno poziva na odredbe ZPP ''Službeni glasnik RS'' 72/11 i 55/14).
Iz rešenja Apelacionog suda u Kragujevcu protiv koga je izjavljena revizija proizilazi, što i revizija ne dovodi u sumnju, da je tužena primila prvostepenu presudu 17.10.2013. godine, da je rok za žalbu od osam dana isticao 25.10.2013. godine (petak radni dan), da je tužena protiv prvostepene presude izjavila žalbu ali istu nije predala preko pošte preporučenom pošiljkom već je istu poslala 25.10.2013. godine post express-om, a ta žalba je prispela u sud 28.10.2013. godine. U takvoj situaciji drugostepeni sud nalazi da je žalba neblagovremena jer nije predata na poštu kao preporučena pošiljka zbog čega se kao dan prijema ne može računati dan predaje pošti već dan prijema žalbe u sud to jest 28.10.2013. godine, a to je po isteku žalbenog roka.
Pravilno je zaključio drugostepeni sud da je žalba tužene neblagovremena. Zakon o parničnom postupku u članu 107. stav 2. predviđa da se dan predaje podneska upućenog sudu preko pošte preporučenom pošiljkom ili upućenog telegrafskim putem smatra kao dan predaje sudu. U brojnim izmenama Zakona o parničnom postupku ova odredba nije menjana tako da je ona u parničnom postupku bila prisutna i u prethodnom a i u zakonu koji je donet posle zakona koji se u ovom slučaju primenjuje. Nepoznavanje te zakonske odredbe ne može se pravdati neukošću tužene kao stranke, kako to navodi revizija, tim više što je tužena u postupku imala stručno zastupanje. ZPP je ustanovio pogodnost kod rokova po kojoj se u slučaju predaje pismena na poštu isključivo preporučenom pošiljkom dan predaje pošti smatra kao dan predaje sudu. Takva pogodnost se temelji na odredbama Zakona o poštanskim uslugama (''Službeni glasnik RS'' 18/05 i 30/10). Taj zakon u čl. 19. i 20. razlikuje rezervisane poštanske usluge od svih drugih poštanskih usluga. U rezervisane poštanske usluge ubraja i prijem, prenos ili uručenja pismena u sudskom postupku pri čemu rezervisane poštanske usluge obavlja pošta kao javni poštanski operater. Sve druge poštanske usluge predstavljaju komercijalni servis gde javni poštanski operater ali i drugi poštanski operateri konkurišu na tržištu poštanskih usluga, a u takvu vrstu usluga spada i slanje pošiljke post express-om. Upravo zbog toga što pošta kod preporučene pošiljke istupa kao nosilac javnih ovlašćenja i utvrđena je pomenuta pogodnost oko računanja rokova. Pravilnik o opštim uslovima za pružanje poštanskih usluga, na koji se poziva revizija, izdvaja i definiše preporučenu pošiljku što znači da ne stoji navod iz revizije da pojam preporučene pošiljke nije jasan i definisan. Taj pojam je toliko poznat i prisutan u svakodnevnom životu da se može smatrati i opšte poznatim. S obzirom da se ni ostalim navodima iz revizije ne dovodi u sumnju pravilnost odluke drugostepenog suda, odlučeno je kao u izreci na osnovu člana 405. stav 1. ZPP.
Predsednik veća sudija
Vesna Popović,s.r.