Rev2 1052/2015 otkaz ugovora o radu

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev2 1052/2015
24.03.2016. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Predraga Trifunovića, predsednika veća, Jelene Borovac i Zvezdane Lutovac, članova veća, u sporu tužilje J.P. iz Ć., čiji je punomoćnik N.S., advokat iz J., protiv tužene Opštine Ćuprija, Opštinska uprava iz Ćuprije, koju zastupa Javni pravobranilac Opštine, radi ocene zakonitosti disciplinske mere prestanka radnog odnosa, odlučujući o reviziji tužilje izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 1849/14 od 02.12.2014. godine, u sednici održanoj 24.03.2016. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužilje izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 1849/14 od 02.12.2014. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Pravnosnažnom presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 1849/14 od 02.12.2014. godine odbijena je žalba tužilje i potvrđena presuda Osnovnog suda u Paraćinu P1 750/13 od 09.12.2013. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtev kojim je tužilja tražila da se poništi rešenje tuženog br. 116-10/2013-01 od 13.03.2013. godine, kojim joj je izrečena disciplinska mera prestanka radnog odnosa i da se tuženi obaveže da je vrati na rad u Odeljenje za društvene delatnosti i privredu Opštine Ćuprija, Opštinska uprava, a tužilja obavezana da tuženom naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 60.750,00 dinara.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilja je izjavila reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Vrhovni kasacioni sud ispitao je pobijanu presudu primenom čl. 408. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, broj 72/11, 55/14) i našao da revizija nije osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda iz čl. 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilja je bila u radnom odnosu kod tužene. Rešenjem Načelnika Opštinske uprave od 28.02.2013. godine protiv nje je pokrenut disciplinski postupak, da bi joj rešenjem od 13.03.2013. godine bila izrečena disciplinska mera prestanka radnog odnosa zbog teže povrede radne obaveze iz čl. 59. stav 1. tačka 1. Zakona o radnim odnosima u državnim organima u vezi čl. 5. tačka 1. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti zaposlenih i postavljenih lica u Opštinskoj upravi Opštine Ćuprija. Radi se o neizvršavanju ili nesavesnom, neblagovremenom ili nemarnom vršenju radnih i drugih obaveza. U članu 8. Pravilnika, koji je objavljen u „Službenom glasniku Opštine Ćuprija“ od 26.09.2012. godine, propisana je obaveza radnika Opštinske uprave Opštine Ćuprija da se, prilikom ulaska i izlaska iz zgrade prijave ID karticom, jer je validni dokumenat za obračun plate evidencija radnog vremena sa ID karticom. Ta obaveza ustanovljena je i Naredbom Načelnika tužene od 26.09.2012. godine. Inače, na disciplinskoj raspravi, tužilja je dala i potpisala izjavu da ne prihvata upotrebu identifikacione kartice. Protiv prvostepenog rešenja od 13.03.2013. godine tužilja je izjavila prigovor, koji je odbijen rešenjem Načelnika Optštinske uprave od 26.03.2013. godine.

Polazeći od tako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su zaključili da je tužilji zakonito prestao radni odnos kod tužene izricanjem disciplinske mere prestanka radnog odnosa, zbog teže povrede radne obaveze.

U konkretnom slučaju, prema upućujućoj normi iz čl. 189. Zakona o državnim službenicima („Službeni glasnik RS“, br. 79/05 sa izmenama), odredbe Zakona o radnim odnosima u državnim organima nastavljaju da se shodno primenjuju na radne odnose u organima autonomne pokrajine i lokalne samouprave do donošenja posebnog zakona. Zakon o državnim službenicima, prema čl. 191, stupio je na snagu 01.07.2006. godine. Zakon o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik RS“, br. 129/07), koji se u ovom slučaju primenjuje, nije uredio oblast radnih odnosa. U toj situaciji, po pomenutoj upućujućoj normi iz čl. 189. Zakona o državnim službenicima, kojim je zamenjen Zakon o radnim odnosima u državnim organima, primenjuje se taj zakon u delu kojim su uređeni radni odnosi u organima lokalne samouprave.

Ostvarivanje i zaštita prava zaposlenih i postavljenih lica propisani su članom 71. Zakona o radnim odnosima u državnim organima. Prema stavu 2. ovog člana, protiv svakog rešenja ili drugog akta kojim je odlučeno o pravima i obavezama, zaposleni ima pravo da podnese prigovor, koji se, prema stavu 3. istog člana, podnosi funkcioneru koji rukovodi državnim organom u roku od 8 dana od dana dostavljanja rešenja. Obaveza funkcionera je da o prigovoru zaposlenog odluči u roku od 15 dana od dana podnošenja prigovora. Prema stavu 6. istog člana, između ostalog, ako zaposleni nije zadovoljan odlukom funkcionera povodom podnetog prigovora, može se obratiti nadležnom sudu u roku od 15 dana.

Imajući u vidu navedene zakonske propise, koji se u ovom slučaju primenjuju, predmet sudske zaštite u ovom radnom sporu predstavlja konačno rešenje nadležnog organa, doneto u drugom stepenu, povodom prigovora zaposlenog. U ovom slučaju, predmet tužbenog zahteva je ocena zakonitosti prvostepenog rešenja, kojim je tužilji prestao radni odnos kod tuženog izricanjem disciplinske mere zbog učinjene teže povrede radne obaveze. To rešenje nije konačno i ne može samostalno biti predmet sudske zaštite u sporu ove vrste, imajući u vidu da je pomenutim zakonom propisana dvostepena interna zaštita.

U konkretnom slučaju, nižestepeni sudovi su postupali po nepotpunoj (neurednoj) tužbi, koju je, po ovlašćenju tužilje, podneo advokat. Takva situacija trebalo je da vodi odbacivanju tužbe primenom čl. 294. u vezi čl. 101. stav 5. Zakona o parničnom postupku. Međutim, sudovi su meritorno sudili i pravnosnažno odbili tužbeni zahtev za ocenu zakonitosti prvostepenog rešenja tuženog o prestanku radnog odnosa tužilji. Dakle, Vrhovni kasacioni sud postupa po reviziji tužilje, zbog čega je, radi zaštite principa zabrane reformation in peius odbio kao neosnovanu reviziju tužilje.

Na osnovu čl. 414. stav 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća – sudija

Predrag Trifunović, s.r.