R1 269/2019 građansko pravo

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
R1 269/2019
29.05.2019. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija Jasminke Stanojević, predsednika veća, Spomenke Zarić i Biserke Živanović, članova veća, u parnici tužilaca AA iz ..., BB iz ... VV iz ..., GG iz ... i DD iz ... čiji je zajednički punomoćnik Dragan Blagojević, advokat iz .... protiv tuženih Kompanije ĐĐ u stečaju iz ... čiji je punomoćnik Ilić Vojislav, advokat iz ... Kompanije EE u stečaju, čiji je zakonski zastupnik Agencija za licenciranje stečajnih upravnika Republike Srbije iz Beograda, Agencije za vođenje sporova u postupku privatizacije iz Beograda, kao pravnog sledbenka Agencije za privatizaciju Republike Srbije iz Beograda i Republike Srbije, koju zastupa Državno pravobranilaštvo, Beograd, radi isplate, odlučujući o sukobu stvarne nadležnosti između Trećeg osnovnog suda u Beogradu i Privrednog suda u Beogradu, na sednici održanoj 29.05.2019. godine, doneo je

R E Š E NJ E

Za postupanje u ovom predmetu stvarno je NADLEŽAN Treći osnovni sud u Beogradu.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Trećeg osnovnog suda u Beogradu P1 388/15 od 05.05.2017. godine, prekinut je postupak u ovom predmetu, po tužbi tužilaca radi isplate novčane naknade, usled otvaranja stečajnog postupka nad tuženim Kompanijom ĐĐ i Kompanijom EE. Rešenjem Trećeg osnovnog suda u Beogradu P1 388/15 od 06.06.2017. godine, stavom prvim izreke, odlučeno je da se nastavlja postupak u predmetu P1 388/15 u odnosu na tužene Agenciju za vođenje sporova u postupku privatizacije iz Beograda i Republiku Srbiju, prekinut rešenjem od 05.05.2017. godine, a stavom drugim izreke, žalba tužilaca izjavljena 19.05.2017. godine na rešenje od 05.05.2017. godine odbačena je, kao nedozvoljena. Navedeno rešenje potvrđeno je rešenjem Višeg suda u Beogradu Gž1 370/17 od 21.03.2018. godine. Zatim se Treći osnovni sud u Beogradu rešenjem P1 388/15 od 14.01.2019. godine oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari i nakon pravnosnažnosti rešenja spise predmeta dostavio Privrednom sudu u Beogradu kao stvarno i mesno nadležnom sudu na dalji postupak.

Privredni sud u Beogradu nije prihvatio stvarnu nadležnost i dopisom P 1621/19 od 05.04.2019. godine predmet je dostavio Vrhovnom kasacionom sudu radi rešavanja sukoba stvarne nadležnosti.

Odlučujući o sukobu stvarne nadležnosti u smislu člana 22. stav 2. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ 72/11, 55/14), u vezi člana 30. stav 2. Zakona o uređenju sudova (''Službeni glasnik RS'' br. 116/08...87/18), Vrhovni kasacioni sud je utvrdio da je za postupanje u ovom predmetu stvarno nadležan Treći osnovni sud u Beogradu.

Treći osnovni sud u Beogradu je doneo presudu P1 388/15 od 06.10.2015. godine, protiv koje su tužioci i tuženi EE izjavili žalbe o kojima nije odlučeno (Apelacioni sud u Beogradu je rešenjima od 08.04.2016. godine i 20.05.2016.godine predmet vratio Trećem osnovnom sudu u Beogradu radi dopune postupka). Nakon toga je Treći osnovni sud u Beogradu rešenjem od 05.05.2017. godine prekinuo postupak u ovom predmetu zbog otvaranja stečajnog postupka u odnosu na tužene Kompaniju ĐĐ i Kompaniju EE, da bi po predlogu tužilaca doneo rešenje od 06.06.2017. godine o nastavku postupka u odnosu na tužene Agenciju za vođenje sporova u postupku privatizacije iz Beograda i Republiku Srbiju, a zatim se rešenjem od 14.01.2019. godine oglasio stvarno nenadležnim i predmet ustupio Privrednom sudu u Beogradu.

Tužioci su podneskom od 04.04.2018. godine između ostalog predložili donošenje rešenja o povlačenju tužbe u delu glavnog potraživanja i kamate u odnosu na tužene ĐĐ i EE i utvrđenje osnovanosti potraživanja koje se odnosi na osporene troškove parničnog postupka od strane tuženih ĐĐ i EE.

Odredbom člana 222. stav 1. tačka 5. ZPP je propisano da, sud utvrđuje prekid postupka kad nastupe pravne posledice otvaranja postupka stečaja. Odredbom člana 224. stav 2. ZPP, da, za vreme trajanja prekida postupka sud ne može da preduzima nikakve radnje u postupku. Ako je prekid nastupio posle zaključenja glavne rasprave, sud može na osnovu te rasprave da donese odluku. Odredbom člana 225. stav 1. ZPP, da, postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članu 222. tačka 1. do 5. ovog zakona, nastaviće se kad naslednik ili staralac zaostavštine, novi zakonski zastupnik, stečajni upravnik ili pravni sledbenici pravnog lica preuzmu postupak ili kad ih sud na predlog protivne strane pozove da to učine.

Odredbom člana 88. Zakona o stečaju („Službeni glasnik RS“, br.104/09...95/18), je propisano da se, u trenutku nastupanja pravnih posledica otvaranja postupka stečaja prekidaju svi sudski postupci u odnosu na stečajnog dužnika i na njegovu imovinu, svi upravni postupci pokrenuti na zahtev stečajnog dužnika, kao i upravni i poreski postupci koji za predmet imaju utvrđivanje novčane obaveze stečajnog dužnika.

Odredbama člana 90. Zakona o stečaju je propisano, pod kojim uslovima se parnični postupak nastavlja u kojem je stečajni dužnik tuženi. Odredbama člana 91. ovog zakona, propisane su mogućnosti suda u slučaju ispunjenosti ili neisunjenosti uslova iz člana 90. ovog zakona (odbacivanje predloga za nastavak prekinutog postupka ili određivanje nastavka postupka i eventualno ustupanje predmeta nadležnom sudu).

Kako je Treći osnovni sud u Beogradu prekinuo postupak jer su tuženi ĐĐ i EE u stečaju, a zatim nastavio postupak samo u odnosu na tužene Agenciju za vođenje sporova u postupku privatizacije iz Beograda i Republiku Srbiju, to u ovoj fazi postupka nije mogao da se oglasi nenadležnim u odnosu na sve tužene, već je u ovom slučaju morao da nastavi postupak u odnosu na sve tužene što nije učinio, a zatim kod postojanja predloga za nastavak postupka iz člana 225. stav 1. ZPP, da sagleda okolnosti od kojih zavisi odluka o nastavku postupka, odnosno oceni ispunjenost uslova iz člana 90. Zakona o stečaju i donese odluku iz člana 91. i člana 92. ovog zakona, zbog čega je stvarno nadležan za dalje postupanje u ovoj parnici Treći osnovni sud u Beogradu, na osnovu citiranih odredaba Zakona o parničnom postupku i Zakona o stečaju.

Pored toga, ukoliko Treći osnovni sud u Beogradu, nađe da nije stvarno nadležan da postupa u odnosu na tužene koji su u stečaju, imajući u vidu sadržinu tužbenog zahteva, treba da oceni da li ima mesta donošenju odluke o odvojenom raspravljanju i razdvajanju postupka u odnosu na tužene, na osnovu člana 221, 222. i 254. Sudskog poslovnika („Službeni glasnik RS“, br.111/09, sa izmenama i dopunama), u vezi člana 328. ZPP, pa posle toga da se oglasi stvarno nenadležnim u odnosu na tužioce koji su u stečaju.

Takođe, s obzirom da je protiv prvostepene presude izjavljena žalba o kojoj nije odlučeno, to je Treći osnovni sud u Beogradu stvarno nadležan za postupanje u ovom predmetu u ovoj fazi postupka, u smislu čl. 378. do 381. ZPP, nakon čega će predmet dostaviti Apelacionom sudu u Beogradu kao stvarno nadležnom za odlučivanje o žalbi, budući da u žalbenom postupku nema atrakcije stvarne nadležnosti usled stečaja.

Iz navedenih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u izreci na osnovu člana 22. ZPP.

Predsednik veća-sudija

Jasminka Stanojević, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić