R1 616/2019 3.20.1. sukob nadležnosti - građansko pravo

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
R1 616/2019
20.11.2019. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud u veću sastavljenom od sudija: Jasminke Stanojević, predsednika veća, Biserke Živanović i Spomenke Zarić, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Marko Dimitrijević, advokat iz ..., protiv tuženog Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Beograd, radi duga, odlučujući o sukobu stvarne nadležnosti između Prvog osnovnog suda u Beogradu i Višeg suda u Negotinu, na sednici održanoj 20.11.2019. godine, doneo je

R E Š E NJ E

Za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, STVARNO JE NADLEŽAN Prvi osnovni sud u Beogradu.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Vrhovnog kasacionog suda R 2729/19 od 03.06.2019. godine, delegiran je Viši sud u Negotinu za dalje postupanje u ovom predmetu.

Rešenjem Višeg suda u Negotinu Gž 228/19 od 05.08.2019. godine, ukinuta je presuda Prvog osnovnog suda u Beogradu P 2439/17 od 31.05.2017. godine i predmet vraćen na ponovno suđenje.

Prvi osnovni sud u Beogradu nije prihvatio svoju stvarnu nadležnost ukazujući da je u ovom postupku presuda prvostepenog suda dva puta ukinuta i to prvi put rešenjem Višeg suda u Beogradu Gž 2855/16 od 26.01.2017. godine, kojim je ukinuta presuda zbog izostanka Prvog osnovnog suda u Beogradu P 12690/15 od 02.12.2015. godine i drugi put ovim rešenjem Višeg suda u Negotinu Gž 228/19 od 05.08.2019. godine, što je suprotno članu 387. stav 3. ZPP.

Apelacioni sud u Beogradu se rešenjem R 195/19 od 11.10.2019. godine oglasio stvarno nenadležnim za rešavanje nastalog sukoba nadležnosti i predmet ustupio Vrhovnom kasacionom sudu kao stvarno i mesno nadležnom na dalji postupak.

Rešavajući nastali sukob stvarne nadležnosti, na osnovu člana 30. stav 2. Zakona o uređenju sudova („Sl.glasnik RS“ br.116/08 ... 113/17) i člana 22. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Sl.glasnik RS“ br.72/11 i 55/14), Vrhovni kasacioni sud je našao da je za postupanje u ovom predmetu stvarno nadležan Prvi osnovni sud u Beogradu.

Odredbom člana 383. stav 4. ZPP je propisano da će drugostepeni sud da zakaže raspravu i odluči o žalbi i zahtevima stranaka kad je u istoj parnici prvostepena presuda već jedanput bila ukinuta, a pobijana presuda se zasniva na pogrešno i nepotpunom utvrđenom činjeničnom stanju ili su u postupku pred prvostepenim sudom učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, osim ako se pobija presuda na osnovu priznanja, presuda zbog odricanja, presuda zbog propuštanja, presuda zbog izostanka, kao i presuda doneta bez održavanja glavne rasprave, odnosno ako se radi o presudi u sporu male vrednosti. Odredbom člana 387. stav 3. ZPP, propisano je da u slučaju da je prvostepena presuda već jedanput bila ukinuta, drugostepeni sud ne može da ukine presudu i uputi predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Prvobitnim rešenjem Višeg suda u Beogradu Gž 2855/16 od 26.01.2017. godine ukinuta je presuda zbog izostanka Prvog osnovnog suda u Beogradu P 12690/15 od 02.12.2015. godine, a rešenjem Višeg suda u Negotinu Gž 228/19 od 05.08.2019. godine ukinuta je presuda Prvog osnovnog suda u Beogradu P 2439/17 od 31.05.2017. godine i predmet vraćen na ponovno suđenje.

Upravo zbog propisanih izuzetaka iz člana 383. stav 4. ZPP, u konkretnom slučaju, nema mesta primeni člana 387. stav 3. ZPP, jer se ne radi o dvostrukom ukidanju u smislu navedenih zakonskih odredbi, kada je drugostepeni sud dužan da zakaže raspravu i odluči o žalbi i zahtevima stranaka, s obzirom da je prvi put ukinuta presuda zbog izostanka, te je iz tih razloga, po oceni Vrhovnog kasacionog suda, za dalje postupanje u ovom predmetu nadležan Prvi osnovni sud u Beogradu.

Na osnovu člana 22. stav 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća – sudija

Jasminka Stanojević,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić