Rev 250/2019 3.1.2.10; sticanje bez osnova

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 250/2019
26.12.2019. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Vesne Popović, predsednika veća, dr Ilije Zindovića i Božidara Vujičića, članova veća, u pravnoj stvari tužioca Grada Čačka, koga zastupa Gradsko pravobranilaštvo, protiv tuženog „Napredak AGP“ DOO Čačak, koga zastupaju Željko Jurić i Zora Dobričanin Nikodinović, advokati iz ..., radi sticanja bez osnova, odlučujući o reviziji tužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 305/17 od 18.08.2017. godine, u sednici održanoj 26.12.2019. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužioca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 305/17 od 18.08.2017. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Kraljevu 3P. 16/14 od 15.07.2015. godine, stavom 1. izreke, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtev tužioca – protivtuženog kojim je tražio da se obaveže tuženi da tužiocu naknadi tržišnu vrednost zemljišta označenog kao kp. br. ... u pov. od 0.30,97ha i kp. br. ... u pov. od 0.32,50ha, KO ..., koje parcele su nastale od kat. parc. ... KO ..., po osnovu sticanja bez osnova u iznosu od 25.012.000,00 dinara, sa odgovarajućom zakonskom zateznom kamatom, počev od 05.03.2010. godine, kao dana pravnosnažnosti rešenja Gradske uprave za urbanizam Grada Čačka broj 463-42/2006-IV-2-07 od 16.06.2006. godine, kojim je delimično poništeno pravnosnažno rešenje Opštinskog sekretarijata za urbanizam, stambene i komunalne delatnosti broj 463-41/80-10 od 29.05.1980. godine, kojim je neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište označeno kao KP br. ... u pov. od 1.03,04ha, izuzetno u korist pravnog prethodnika tuženog RO za izradu kožne galanterije, konfekcije i obuće „Napredak“ iz Čačka, radi izgradnje poslovnih prostorija, sve u roku od 15 dana od dana prijema presude, kao i alternativno postavljeni tužbeni zahtev kojim je tražio da se presudom utvrdi da je ništavo poravnanje zaključeno pred Opštinskim sudom u Čačku P 686/99 od 26.07.1999. godine, zaključeno između Opštine Čačak i pravnog prethodnika tuženog DP „Napredak“ Čačak i da se obaveže tuženi „Napredak AGP“ Čačak da tužiocu preda u državinu poslovnu zgradu koja je u LN. br. ... označena brojem 1, zemljište pod zgradom 293m2, postojeću na kat. parc. br. ... KO ... koju je opština Čačak prenela tuženom sa pravom korišćenja ... KO ..., čija je pov. 0.06,16 ha, koje nepokretnosti su upisane u LN. br. ... KO ... ili da vrednost ovih nepokretnosti koje su bile predmet poravnanja, naknadi tužiocu po tržišnoj vrednosti istih u iznosu od 22.854.000,00 dinara za objekat i 7.251.182,00 dinara za KP br. ... KO ..., sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe pa do konačne isplate. Stavom 2. izreke obavezan je tužilac da isplati tuženom na ime troškova parničnog postupka iznos od 1.049.700,00 dinara u roku od 15 dana.

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 305/17 od 18.08.2017. godine, stavom 1. izreke, odbijena je kao neosnovana žalba tužioca Grada Čačka i potvrđena presuda Višeg suda u Kraljevu 3P. 16/14 od 15.07.2015. godine u stavu prvom izreke. Stavom 2. izreke ukinuto je rešenje o troškovima postupka sadržano u stavu drugom izreke iste presude i ukinutom delu predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.

Protiv pravnosnažne presude donesene u drugom stepenu, tužilac je blagovremeno izjavio reviziju, zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Ispitujući pobijanu presudu u smislu člana 399. ZPP (''Službeni glasnik RS'' br. 125/04 i 111/09), koja se primenjuje na osnovu člana 506. stav 1. ZPP („Službeni glasnik RS“ br. 72/11) Vrhovni kasacioni sud je utvrdio da revizija tužioca nije osnovana.

U postupku donošenja pobijane presude nema bitne povrede iz člana 361. stav 2. tačka 9. ZPP, na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti, na druge bitne povrede odredaba ZPP tužilac ne ukazuje.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, Opštinski sekretarijat za urbanizam, stambene i komunalne delatnosti SO Čačak, doneo je rešenje broj 463-41/80-10 dana 29.05.1980. godine, kojim je neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište u društvenoj svojini, označeno kao KP br. ... u površini od 1.03,04ha KO ..., izuzeo iz poseda ranijeg sopstvenika, sadašnjeg korisnika AA iz ... i ista je obavezana da predmetno zemljište preda na korišćenje Radnoj organizaciji za izradu kožne galanterije, konfekcije i obuće „Napredak“ iz Čačka, radi izgradnje poslovnih prostorija, saglasno urbanističko – tehničkim uslovima. Određeno je da će se naknada za predmetno zemljište regulisati u posebnom postupku. Rešenje je doneto po predlogu Javnog pravobranilaštva Opštine Čačak, a na osnovu člana 24. Zakona o građevinskom zemljištu. U obrazloženju rešenja je konstatovano da je nesporna činjenica da je rešenjem SIZ-a za upravljanje građevinskim zemljištem Opštine Čačak od 24.03.1980. godine, građevinsko zemljište u društvenoj svojini, označeno u dispozitivu tog rešenja dodeljeno na korišćenje Radnoj organizaciji za izradu kožne galanterije, konfekcije i obuće „Napredak“ iz Čačka, radi izgradnje poslovnih prostorije za potrebe ove radne organizacije, a da se sadašnji korisnik putem izjave date na zapisniku od 21.05.1980. godine pre donošenja rešenja, izjasnio u vezi uzimanja iz poseda predmetnog zemljišta. Pred Opštinskim sekretarijatom za urbanizam, stambene i komunalne delatnosti SO Čačak, je dana 08.10.1980. godine zaključen sporazum o naknadi između RO „Napredak“ iz Čačka i AA iz ... i utvrđeno da visina naknade za KP br. ... iznosi ukupno 423.494,40 dinara, kao i za detelinu „lucerku“ postojeću na izuzetom zemljištu u iznosu od 7.200,00 dinara, a što vrednost je utvrđena prema nalazu veštaka. RO „Napredak“ iz Čačka po navedenom sporazumu izvršio je uplatu ranijem korisniku 26.11.1980. godine. U daljem vremenskom intervalu Opština Čačak je dana 21.08.1999. godine podnela Opštinskom sudu u Čačku u predmetu P 686/99, a protiv tuženog DP „Napredak“ Čačak tužbu sa zahtevom da se obaveže tuženi da poslovne prostorije u ..., u ulici ... na kat. parc br. ... KO ..., isprazni od lica i stvari i preda tužiocu. Na raspravi od 26.07.1999. godine, zaključeno je poravnanje između parničnih stranaka i Opština Čačak je prenela na DP „Napredak“ pravo korišćenja na poslovnoj zgradi izrađena na kat. parc. br. ... KO ...u površini od 280m2, zajedno sa parcelom, a DP „Napredak“ je bez naknade preneo Opštini Čačak pravo korišćenja na izgrađenom zemljištu, označenom kao KP br. ... KO ...i JP „Gradac“ obavezan da u postupku legalizacije legalizuje poslovni objekat DP „Napredak“ u površini od 100m2 bez obaveze na plaćanje naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta. U poravnanju je konstatovano da se objekat nalazi na kat. parc. ... KO ..., ul. ..., da je po nameni radionica i tri kancelarije i da je izgradilo DP „Napredak“ bez građevinske dozvole. Prema izveštaju Službe za katastar nepokretnosti Čačak od 15.06.2006. godine, utvrđeno je da je u toku 2001. godine, po predloga za parcelaciju, izvršeno cepanje KP br. ... te se tako nastale KP ..., ..., ... i ... .

Po predlogu pravnih sledbenika sada pok. AA Opštinska uprava za urbanizam, izgradnju, stambene i komunalne poslove Opštine Čačak je donela rešenje 463- 42/2006-3-04 od 16.06.2006. godine, kojim je delimično poništeno pravnosnažno rešenje Opštinskog sekretarijata za urbanizam, stambene i komunalne delatnosti Čačak broj 463-41/980-10 od 29.05.1980. godine kojim je izuzeto iz poseda ranijem korisniku AA iz ... izgrađeno gradsko građevinsko zemljište označeno kao kat. parc. br. ... u površini od 1.03.04ha KO ..., u korist RO za izradu kožne galanterije, konfekcije i obuće „Napredak“ iz Čačka radi izgradnje poslovnih prostorija u odnosu na novo formirane kat. parc. KP ... u povrešini od 0.30.97ha i KP ... u površini od 0.32,51ha obe KO ... iz razloga što zemljište nije u zakonskom roku prevedeno nameni. Istim rešenjem je određeno da u preostalom delu u odnosu na novoformirane KP ... i KP br. ... obe KO ... navedeno rešenje ostaje na snazi kao i da će se imovinsko pravni odnos u vezi povraćaja isplaćene naknade za izuzete KP ... i ... obe KO ..., rešavati u posebnom postupku po pravnosnažnosti tog rešenja. Prema obrazloženju rešenja podnosioci zahteva – zakonski naslednici ranijeg sopstvenika iz čijeg je poseda izuzeto neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište i to AD „Napredak“ iz Čačka kao i Opština Čačak, sadašnji korisnik navedenih parcela, nisu priveli nameni za koju je zemljište izuzeto u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu zakona od 13.05.2004. godine. Radi seo ostalom građevinskom zemljištu, pa su ispunjeni uslovi iz člana 86. stav 7. Zakona o planiranju i izgradnji, da se poništi pravnosnažno rešenje o izuzimanju. Presudom Upravnog suda u Beogradu 6U 181/10 od 04.03.2010. godine, odbijene su kao neosnovane žalbe Javnog pravobranilaštva Opštine Čačak i JP „Gradac“ iz Čačka izjavljene protiv navedenog rešenja. Prema obrazloženju naznačene presude, kada je zahtev podnet u smislu člana 86. stav 7. Zakona o planiranju i izgradnji, ceni se isključivo da li je zemljišto privedeno onoj nameni radi koje je svojevremeno izuzeto i koja je navedena u dispozitivu rešenja o izuzimanju, pa eventualne promene planskih akata i namene zemljišta ne bi bile tretirane kao relevantna okolnost. Privedenost nameni, u smislu navedene odredbe podrazumeva upravo završetak izgradnje onog objekta, radi čije izgradnje je konkretno zemljište izuzeto. Stoga nije od značaja da li su okolne parcele privedene nameni, pa ni to da je pored predmetnih parcela izgrađena saobraćajnica sa kompletnom infrastrukturom u čiju izgradnju su uložena značajna finansijska sredstva. Rešenjem Gradske uprave za urbanizam grada Čačka broj 463- 174/2007-IV-2-07 od 15.06.2010. godine poništeno je rešenje Opštinskog sekretarijata za urbanizam stambene i komunalne delatnosti opštine Čačak od 29.05.1980. godine za novoformirane kp. broj ... i ... . Rešenjem Službe za katastar nepokretnosti u Čačku 02.08.2010. godine dozvoljen je u listu nepokretnosti broj ... KO ... upis prava korišćenja u korist AA iz ... sa udelom od 1/1 na nepokretnost označenoj u A listu i to kp. ... i ..., sa dosadašnjeg vlasnika Grada Čačka sa delom poseda 1/1.

Pri ovako utvrđenom činjeničnom stanju prvostepeni sud je našao da je tužbeni zahtev tužioca neosnovan nalazeći da shodno članu 210. ZOO nije otpao pravni osnov i da se ne može prihvatiti navod tužioca da je otpao pravni osnov po kome je tuženi stekao građevinsko zemljište kat. parc. ... KO ..., koje je po osnovu poravnanja 5686/99 od 26.07.1999. godine zaključeno pred Opštinskim sudom u Čačku, preneo na Opštinu Čačak, kao i činjenicu da je navedeno zemljište vraćeno ranijim vlasnicima upravo iz razloga što tuženi istu parcelu nije priveo nameni radi koje je izuzeto. Pravni prethodnik tuženog je na teretan način shodno sporazumu o naknadi od 08.10.1980. godine doneto i u skladu sa rešenjem o izuzimanju od 29.05.1980. godine, isplatom naknade za kat. parc. ... KO ..., stekao nepokretnost na koju se odnosi primarni tužbeni zahtev. Obaveza o izgradnji poslovnih prostorija na strani pravnog prethodnika tuženog nije bila određena rokom. U momentu zaključenja poravnanja tj. 29.07.1999. godine predmetna parcela nije bila privedena nameni odnosno nisu bile izgrađene poslovne prostorije saglasno urbanističko-tehničkim uslovima radi čije izgradnje je zemljište izuzeto, a zaključenjem poravnanja od 29.07.1999. godine nosilac prava korišćenja na istoj parceli je postala Opština Čačak i u vreme stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji (''Službeni glasnik RS'' br. 97/03) te u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona do 13.05.2004. godine izuzeto zemljište nije privela nameni shodno članu 86. stav 7. tog zakona. Stupanjem na snagu naznačenog zakona nastupio je nov pravni osnov vraćanja izuzetog zemljišta zbog neprivođenja nameni. Osporenim poravnanjem predmetno zemljište nije prometovano jer je u režimu društvene svojine osim promene korisnika.

Po oceni drugostepenog suda, prvostepeni sud je pravilno utvrdio činjenično stanje i pravilno primenio materijalno pravo. Pri tome, drugostepeni sud nalazi i opravdanje u donetoj presudi u činjenici da se ne može prihvatiti da se neosnovano obogaćenje na strani tuženog ogleda u tome što je na ime zemljišta koje je kasnije deeksproprisano, stekao zgradu u ..., dok je tužilac ostao bez nepokretnosti, bez kat. parc. ... i bez navedenog objekta koji se nalazi na kat. parc. ... KO ... . Tužilac je i pored zaključenog poravnanja kojim je stekao pravni osnov za korišćenje spornog zemljišta samoinicijativno vratio zemljište, pa ta činjenica ne može stvarati obavezu na strani tuženog da tužiocu isplati tržišnu vrednost nepokretnosti koja je ranije bila predmet izuzimanja. Ovo zbog toga što je pravni prethodnik tuženog ispunio obavezu preuzetu poravnanjem u celosti. Okolnosti da je pravni prethodnik tužioca doneo rešenje o deeksproprijaciji i parcelu vratio ranijem vlasniku nemaju uticaja, jer se time nisu mogla ugasiti već stečena prava na strani tuženog. Činjenica da izuzeto zemljište nije privedeno nameni je svakako morala biti poznata potpisnicima poravnanja, ali ne u kontekstu mogućeg vraćanja zemljišta. S druge strane rešenjem od 16.06.2006. godine, kojim je delimično poništeno ranije doneto rešenje o izuzimanju od 29.05.1980. godine, u odnosu na sporne parcele, je određeno da će se imovinski odnosi stranaka regulisati u posebnom postupku. Ta okolnost može da bude značajna u posebnom postupku u kome bi se razmatrala mogućnost otklanjanja dejstva koje proizvodi rešenje o izuzimanju, imajući u vidu da je po osnovu izuzimanja ranijem korisniku isplaćena naknada, a korisniku izuzimanja predato zemljište. Dalje prema odredbi člana 2. stav 2. Zakona o prometu nepokretnosti (''Službeni glasnik RS'' br. 42/98), prometom nepokretnosti u smislu ovog zahteva smatralo se raspolaganje nepokretnostima, pravnim poslom i to između ostalog i prenos prava korišćenja na nepokretnosti u državnoj svojini sa jednog na drugog nosioca prava korišćenja na nepokretnosti u državnoj svojini. Zaključenjem osporenog poravnanja, pravni prethodnici parničnih stranaka su raspolagali svojim pravom korišćenja na nepokretnostima koje su bile predmet poravnanja. Poravnanje je sprovedeno, a tužilac je svojom odlukom sebe lišio prava korišćenja na spornoj parceli.

Ocenjujući navode revizije, Vrhovni kasacioni sud nalazi da se zaključak i odluka drugostepenog suda zasniva na pravilnoj primeni materijalnog prava, te da je pobijanom presudom pravilno potvrđena prvostepena presuda, a iz razloga koje prihvata i ovaj sud.

Naime, stoji činjenica da je pravni prethodnik tuženog na osnovu rešenja o izuzimanju sporne parcele, isplatio naknadu ranijem posedniku AA iz ... . Nakon toga došlo je do spora između ovde pravnog prethodnika tužioca i pravnog prethodnika tuženog, ali je između njih zaključeno poravnanje pred Opštinskim sudom u Čačku u predmetu P 686/99 dana 21.08.1999. godine po kojem poravnanju je ovde pravnom prethodniku tužioca na ime ustupanja poslovne prostorije u ... u ... na kat. parc. ... KO ... u površini od 280m² zajedno sa parcelom pravnom prethodniku tužioca ustupljeno pravo korišćenja na izgrađenom zemljištu označenom kao kat. parc. ... KO ... koja parcela je nastala ranije kat. parc. ... . Zaključenjem poravnanja, sve kasnije obaveze vezano za kat. parc. ... KO ... praktično su prešle na tuženog kao novog korisnika, a ovo iz razloga što je pravni prethodnik tuženog u vezi izuzimanja ranije kat. parc. ..., isplatio naknadu ranijim posednicima. Zauzvrat isti je poravnanjem dobio prostor na kat. parc. ... KO ...u površini od 280m² zajedno sa parcelom. Donošenje rešenja od pravnog prethodnika tužioca od 16.06.2006. godine kojim je delimično poništeno pravnosnažno rešenje Opštinskog sekretarijata za urbanizam, stambene i komunalne delatnosti SO Čačak broj 663-41/80-10 od 29.05.1980. godine kojim je izuzeto iz poseda ranijem korisniku AA iz ... kat. parc. ... ne može stvoriti obavezu na strani tuženog da tužiocu isplati tržišnu vrednost nepokretnosti koja je ranije bila predmet izuzimanja. Ovo upravo iz razloga koje daje i drugostepeni sud jer je pravni prethodnik tuženog ispunio svoju obavezu preuzetu poravnanjem u celosti. Okolnost što je rešenje o izuzimanju delimično poništeno, nema uticaja, jer se time nisu mogla ugasiti već stečena prava na strani tuženog. Predmetno poravnanje je zaključeno i u skladu sa članom 2. tačka 2. Zakona o prometu nepokretnosti (''Službeni glasnik RS'' broj 42/98), a koji propis je predviđao da se pod prometom nepokretnost u smislu tog zakona smatralo raspolaganje nepokretnosti pravnim poslom i to između ostalog i prenos prava korišćenja na nepokretnost u državnoj svojini sa jednog na drugog nosioca prava korišćenja na nepokretnosti u državnoj svojini. Zaključenjem osporenog poravnanja pravni prethodnici parničnih stranaka su raspolagali svojim pravom korišćenja na nepokretnostima koje su bile predmet poravnanja, a pravni prethodnik tuženog je na legalan i zakoniti način stekao pravo korišćenja na spornoj parceli obzirom da je istu parcelu dobio na osnovu odluke državnog organa izuzimanjem i isplatom predviđene naknade za tu parcelu.

Da li je pravni prethodnik tuženog bio u obavezi da zemljište privede nameni ili ne, nije od značaja za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, obzirom na okolnost da je i rešenjem kojim je delimično poništeno pravnosnažno rešenje od 16.06.2006. godine konstatovano da će se imovinski odnosi stranaka regulisati u posebnom postupku. Nisu od značaja navodi tužioca da je u konkretnom slučaju na strani tuženog otpao pravni osnov po kome je tuženi stekao građevinsko zemljište označeno kao kat. parc. ... KO ... i to krivicom tuženog, a ne tužioca, a ovo iz razloga što se opravdano može smatrati da je prilikom zaključivanja poravnanja pravni prethodnik tužioca bio nesavestan jer je znao da predmetna parcela nije bila privedena nameni, pa je i pored toga, došlo do zaključenja predmetnog poravnanja pred Osnovnim sudom u Čačku u predmetu P 686/99 od 26.07.1999. godine. Ostali navodi iz revizije tužioca nisu od posebnog značaja da mogu dovesti do drugačije odluke suda.

Iz napred iznetih razloga, primenom člana 405. stav 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća-sudija

Vesna Popović,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić