
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
R1 148/2021
17.03.2021. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Zvezdane Lutovac, predsednika veća, Dragane Marinković i Branka Stanića, članova veća, u parnici tužilje-protivtužene AA iz ..., čiji je punomoćnik Zlatimir Stevanović, advokat iz ..., protiv tuženog-protivtužioca BB iz ..., čiji je punomoćnik Nikola Stanković, advokat iz ..., radi zaštite od uznemiravanja prava svojine i činidbe, po tužbi i protivtužbi, odlučujući o sukobu nadležnosti između Apelacionog suda u Nišu i Višeg suda u Leskovcu, u sednici održanoj 17.03.2021. godine, doneo je
R E Š E NJ E
Za odlučivanje o žalbi tuženog-protivtužioca izjavljenoj protiv presude Osnovnog suda u Leskovcu P 2443/17 od 16.10.2020. godine, stvarno je nadležan Viši sud u Leskovcu.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Leskovcu P 2443/17 od 16.10.2020. godine, usvojen je tužbeni zahtev tužilje-protivtužene i utvrđeno da je tuženi-protivtužilac zloupotrebio susedsko pravo i uznemirio tužilju-protivtuženu u vršenju prava svojine na porodičnoj stambenoj zgradi izgrađenoj na kp. br. ... u KO ... na način bliže opisan u izreci i obavezao tuženog-protivtužioca na činidbu (sve bliže opisano u izreci). Obavezan je tuženi-protivtužilac da tužilji-protivtuženoj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 155.400,00 dinara. Odbijen je protivtužbeni zahtev za utvrđenje zloupotrebe susedskog prava, uznemiravanja prava svojine i obavezivanje na činidbu, kao i za naknadu troškova parničnog postupka (sve bliže opisano u izreci).
Protiv navedene presude žalbu je izjavio tuženi-protivtužilac BB iz ...
Apelacioni sud u Nišu se rešenjem Gž 341/21 od 28.01.2021. godine, oglasio stvarno nenadležnim za odlučivanje po izjavljenoj žalbi nalazeći da je u konkretnom slučaju predmet tužbenog i protivtužbenog zahteva utvrđenje uznemiravanja i obavezivanje na činidbu, te da se u konkretnom slučaju ne radi o sporu o nepokretnosti, pa je za ocenu nadležnosti za odlučivanje o žalbi merodavna označena vrednost predmeta spora (10.000,00 dinara u tužbi i 10.000,00 dinara u protivtužbi). Nalazeći da se ne radi o sporu o nepokretnosti jer se ovim tužbenim i protivtužbenim zahtevom ne ustanovljavaju niti menjaju stvarna prava na nepokretnosti, te da se s`toga radi o sporu male vrednosti, po pravnosnažnosti rešenja predmet je dostavio Višem sudu u Leskovcu.
Viši sud u Leskovcu nije prihvatio nadležnost, smatrajući da se u konkretnom slučaju radi o sporu povodom nepokretnosti, pa za ocenu nadležnosti za odlučivanje o žalbi ne može biti merodavna označena vrednost predmeta spora, već vrsta spora i predmet je dostavio Vrhovnom kasacionom sudu radi rešavanja nastalog sukoba nadležnosti.
Rešavajući nastali sukob nadležnosti na osnovu člana 22. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ broj 72/11.... 55/14) Vrhovni kasacioni sud je našao da je za odlučivanje o žalbi tuženog-protivtužioca, izjavljenoj protiv prvostepene presude stvarno nadležan Viši sud u Leskovcu.
Prema članu 468. stav 1. 3. i 4. ZPP sporovi male vrednosti, u smislu odredaba ove glave, jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe. Po članu 33. stav 1. Zakona o parničnom postupku ako se tužbeni zahtev ne odnosi na novčani iznos, a tužilac u tužbi navede da pristaje da umesto ispunjenja tog zahteva primi određeni novčani iznos, kao vrednost predmeta spora uzeće se taj iznos, dok je stavom dva istog člana propisano, da u drugim slučajevima ako se tužbeni zahtev ne odnosi na novčani iznos, merodavna je vrednost predmeta spora koju je tužilac označio u tužbi.
Prema članu 469. ZPP sporovima male vrednosti ne smatraju se sporovi o nepokretnostima, soprovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja državine. Po članu 23. stav 2. tačka 3. Zakona o uređenju sudova viši sud u drugom stepenu odlučuje o žalbama na odluke osnovnih sudova između ostalog na presude u sporovima male vrednosti.
U konkretnom slučaju predmet zahteva je utvrđenje uznemiravanja i obavezivanje na činidbu (postavljanje zatvorene kanalete, uklanjanje dela strehe, uklanjanje table od lima...) i otklanjanje izvora opasnosti od štete na taj načni, pa se ne radi o sporu o nepokretnosti u smislu člana 469. ZPP, kako to nalazi Viši sud u Leskovcu jer se tužbenim i protivtužbenim zahtevom ne ustanovljavaju, niti menjaju stvarna prava. S`obzirom da je vrednost predmeta spora označena u oba inicijalna akta na iznos od 10.000 dinara, koja očigledno ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe, to je presudom koja je doneta u konkretnom slučaju, odlučeno u sporu male vrednosti i za odlučivanje o žalbi na istu nadležan je Viši sud, imajući u vidu odredbe člana 23. stav 2. tačka 3. Zakona o uređenju sudova i to Viši sud u Leskovcu.
Na osnovu člana 22.stav 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
Predsednik veća - sudija
Zvezdana Lutovac, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić