Rev 2290/2020 3.1.1.4.6

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 2290/2020
20.05.2021. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Slađane Nakić Momirović, predsednika veća, Dobrile Strajina, Marine Milanović, Branislava Bosiljkovića i Branke Dražić, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Dragan Avramović, advokat iz AA, protiv tuženih Gradske opštine Lazarevac, koju zastupa Opštinsko pravobranilaštvo Gradske opštine Lazarevac i Grada Beograda, koga zastupa Gradsko pravobranilaštvo Grada Beograda, radi utvrđenja prava svojine, odlučujući o reviziji tuženog Grada Beograda, izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž 8855/18 od 19.12.2019. godine, u sednici održanoj 20.05.2021. godine, doneo je

R E Š E NJ E

NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tuženog Grada Beograda, izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž 8855/18 od 19.12.2019. godine, kao izuzetno dozvoljenoj.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tuženog Grada Beograda, izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž 8855/18 od 19.12.2019. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Lazarevcu P 595/17 od 04.09.2018. godine, prvim stavom izreke, usvojen je tužbeni zahtev tužioca i utvrđeno je da je tužilac stekao pravo svojine po osnovu održaja na kat. parceli broj ..., površine 0.00.83 ha, na kat. parceli broj ... površine 0.00.88 ha i na kat. parceli broj ... površine 0.00.09 ha, sve tri upisane u list nepokretnosti broj ... KO ..., što su tuženi dužni trpeti i priznati. Drugim stavom izreke, u delu tužbenog zahteva kojim je tužilac tražio da se obavežu tuženi da trpe i priznaju da se tužilac uknjiži kao vlasnik navedenih nepokretnosti u katastarskom operatu, tužba je odbačena kao nedozvoljena. Trećim stavom izreke, obavezani su tuženi da tužiocu na ime troškova parničnog postupka plate iznos od 43.800,00 dinara.

Presudom Apelacionog suda u Beogradu Gž 8855/18 od 19.12.2019. godine, prvim stavom izreke, prvostepena presuda je potvrđena u stavu prvom i trećem izreke u odnosu na tuženog Grada Beograd i žalba ovog tuženog odbijena kao neosnovana. Drugim stavom izreke, preinačena je prvostepena presuda u stavu prvom izreke u odnosu na tuženu Gradsku opštinu Lazarevac i odbijen tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da se utvrdi u odnosu na tuženu Gradsku opštinu Lazarevac da je tužilac stekao pravo svojine po osnovu održaja na kat. parceli broj .., površine 0.00.83 ha, na kat. parceli broj ... površine 0.00.88 ha i na kat. parceli broj ... površine 0.00.09 ha, sve tri upisane u list nepokretnosti broj .. KO ..., a što bi tužena Gradska opština Lazarevac bila dužna trpeti i priznati. Trećim stavom izreke, preinačeno je rešenje o troškovima parničnog postupka sadržano u stavu trećem prvostepene presude u preostalom delu, tako što je obavezan tužilac da tuženoj Gradskoj opštini Lazarevac na ime troškova parničnog posstupka isplati iznos od 48.000,00 dinara.

Protiv pravnosnažne drugostepene presude, tuženi Grad Beograd, je blagovremeno izjavio reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava sa predlogom da se o reviziji odlučuje kao izuzetno dozvoljenoj, na osnovu člana 404. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11...87/18), a radi ujednačavanja sudske prakse.

Prema članu 404. ZPP revizija je izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija). O dozvoljenosti i osnovanosti posebne revizije odlučuje Vrhovni kasacioni sud u veću od pet sudija.

Vrhovni kasacioni sud nije prihvatio predlog za odlučivanje o reviziji kao izuzetno dozvoljenoj po članu 404. ZPP, budući da su pitanja na koja se ukazuje kao sporna, vezana za konkretnu činjeničnu podlogu i rešenje spornog odnosa stranaka, a pobijana drugostepena presuda je u skladu sa sudskom praksom i pravnim shvatanjima. Osim toga, revizija je usmerena na razrešenje činjeničnog pitanja konkretnog spora, dok se ukazivanjem na postojanje savesnosti tužioca u ovom slučaju, potrebnoj za sticanje prava svojine po osnovu održaja na spornim parcelama, u stvari osporava utvrđeno činjenično stanje i ocena izvedenih dokaza, što nije razlog za odlučivanje o reviziji kao izuzetno dozvoljenoj, pa u ovom slučaju ne postoji potreba za razmatranjem pravnih pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, niti novog tumačenja prava. Osim toga, uz reviziju nisu dostavljene odluke različite sadržine, pa nema potrebe ni za ujednačavanjem sudske prakse. Iz navedenih razloga, nisu ispunjeni uslovi iz člana 404. stav 1. ZPP, pa je odlučeno kao u stavu prvom izreke.

Ispitujući dozvoljenost revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni kasacioni sud je našao da je revizija nedozvoljena.

Odredbom člana 403. stav 3. ZPP propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijenog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.

Tužba radi utvrđenja prava svojine podneta je 08.11.2017. godine, a vrednost predmeta spora pobijanog dela pravnosnažne presude iznosi 500.000,00 dinara.

Imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o imovinskopravnom sporu, koji se odnosi na nenovčano potraživanje, u kome označena vrednost predmeta spora ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra, to je Vrhovni kasacioni sud našao da je revizija tuženog Grada Beograda nedozvoljena, primenom člana 403. stav 3. ZPP.

Na osnovu člana 413. ZPP, odlučeno je kao u drugom stavu izreke.

Predsednik veća – sudija

Slađana Nakić Momirović,s.r.

Za tačnost otpravka

upravitelj pisarnice

Marina Antonić