Rev 8935/2021 3.1.3.7.1.8; zaveštanje - usmeno

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 8935/2021
09.02.2022. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Gordane Komnenić i Dragane Mirosavljević, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Bogdan Jovanović, advokat iz ..., protiv tužene BB iz ..., čiji je punomoćnik Lazar Vukićević, advokat iz ..., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužilje izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž 955/21 od 22.04.2021. godine, ispravljene rešenjem istog suda Gž 955/21 od 30.09.2021. godine, u sednici održanoj 09.02.2022. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovana, revizija tužilje izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž 955/21 od 22.04.2021. godine, ispravljene rešenjem Gž 955/21 od 30.09.2021. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Somboru P 663/20 od 10.12.2020. godine, stavom prvim izreke, odlučeno je da se tužbeni zahtev tužilje usvaja. Stavom drugim izreke, utvrđeno je da je punovažno usmeno zaveštanje koje je pokojni VV, bivši iz ..., dana ...2019. godine sačinio pred svedocima GG iz ..., DD i ĐĐ, iz ..., kao svedocima usmenog zaveštanja, a koje je po izjavama svedoka usmenog zaveštanja proglašeno pred Osnovnim sudom u Somboru pod brojem O 1766/19 od 05.11.2019. godine, kojim zaveštanjem je svoju imovinu ostavio u nasleđe svojoj vanbračnoj supruzi AA, a što je tužena dužna da prizna i trpi da se nakon pravosnažnosti ove presude nastavi prekinut ostavinski postupak i zaostavština ostavitelju raspravi u skladu sa punovažnim usmenim zaveštanjem ostavioca, na način i pod uslovima koji su zakonom utvrđeni. Stavom trećim izreke, tužena je obavezana da tužilji naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 79.500,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od dana izvršnosti presude.

Apelacioni sud u Novom Sadu je presudom Gž 955/21 od 22.04.2021. godine, koja je ispravljena rešenjem istog suda Gž 955/21 od 30.09.2021. godine, stavom prvim izreke, žalbu tužene usvojio i presudu Osnovnog suda u Somboru P 663/20 od 10.12.2020. godine, preinačio tako što je odbio zahtev tužilje da se utvrdi da je punovažno usmeno zaveštanje koje je pokojni VV, bivši iz ..., dana ...2019. godine sačinio pred svedocima GG, DD i ĐĐ, kao svedocima usmenog zaveštanja, a koje je po izjavama svedoka proglašeno pred Osnovnim sudom u Somboru pod brojem O 1766/19 od 05.11.2019. godine, kojim zaveštanjem je svoju imovinu ostavio u nasleđe svojoj vanbračnoj supruzi AA, a što bi tužena bila dužna da prizna i trpi da se nakon pravnosnažnosti presude nastavi prekinut ostavinski postupak i zaostavština ostavitelja raspravi u skladu sa punovažnim zaveštanjem ostavioca i tako što je obavezana tužilja da tuženoj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 100.650,00 dinara. Stavom drugim izreke, tužilja je obavezana da tuženoj naknadi troškove drugostepenog postupka u iznosu od 154.200,00 dinara. Stavom trećim izreke, odbijen je zahtev tužilje za naknadu troškova žalbenog postupka.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužilja je izjavila blagovremenu reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postuka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primene materijalnog prava.

Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijanu presudu, primenom odredbe člana 408. u vezi člana 403. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11.... 18/20) i utvrdio da je revizija neosnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku, na koju Vrhovni kasacioni sud pazi po službenoj dužnosti, a u postupku pred drugostepenim sudom nisu učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 1. tog Zakona, na koje revident ukazuje. Navodima revizije revidenta o tome da pobijana drugostepena presuda nema razloge o bitnim činjenicama, a da o bitnim činjenicama postoji protivrečnost sa sadržinom spisa i isprava, ukazuje se na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 12. Zakona o parničnom postupku, koja nije razlog za izjavljivanje revizije, u smislu odredbe člana 407. stav 1. tačka 2. Zakona o parničnom postupku.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilja je vanbračna supruga sada pokojnog VV, dok je tužena njegova sestra od tetke. Pokojni VV i tužilja su bili u braku od 1993. godine do razvoda koji je usledio nakon tri godine bračne zajednice, međutim, nastavili su da žive u vanbračnoj zajednici na salašu u vlasništvu tužilje, sve do VV smrti. Pokojni VV je izdavao svoj stan u ... koji je nasledio od roditelja, a u tom stanu je živeo EE sa porodicom kod koga je VV odlazio po zakupninu svakog 1.og do 5.og u mesecu. Poslednji put, pokojni VV je lično preuzeo zakupninu 01.07.2019. godine i tada se žalio da se oseća loše pošto je imao povišen pritisak i osećao „probadanje“ u leđima, zbog čega je koristio masažer na struju, nakon čega bi mu bilo bolje. Početkom juna 2019. godine, pokojni VV je bio u bolnici u ... gde mu je urađena analiza krvi, a rezultati su bili dobri. Potom je otišao na pregled kod lekara opšte prakse koji ga je uputio da se javi specijalisti u ... . Na salaš gde je tužilja živela sa tuženim VV, ...2019. godine došao je njihov prijatelj GG, a potom su došli i DD i ĐĐ, pa je tada, u razgovoru sa njima, VV rekao da ima stan u ... koji ostavlja tužilji, jer ga je ona celog života „držala i bila u muci uz njega“. Potom se VV zdravstveno stanje pogoršavalo, pa ga je poznanik odvezao kod dežurnog lekara, a zatim i u bolnicu gde je bio do ...2019. godine, kada je preminuo. GG, DD i ĐĐ, su 05.11.2019. godine, u Osnovnom sudu u Somboru, dali izjave o usmenom zaveštanju pod brojem O 1766/19. Tužena je zakonski naslednik pokojnog VV koji nije imao dece. Pokojni VV je voleo da čita i imao je puno knjiga.

Kod ovako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostepeni sud je tužbeni zahtev tužilje usvojio, pošto je zaključio da je usmeno zaveštanje pokojnog VV punovažno, u smislu odredbe člana 110. Zakona o nasleđivanju, jer on, zbog svog zdravstvenog stanja i okolnosti u kojima se nalazio nije bio u mogućnosti da sačini pismeno zaveštanje.

Drugostepeni sud je, suprotno zaključku prvostepenog suda, našao da u konkretnom slučaju izuzetne prilike nisu postojale jer okolnost da se pokojnom VV, nakon saopštavanja poslednje volje, kasnije, pogoršavalo zdravstveno stanje, te da je u bolnici proveo naredne dane do svoje smrti, ne mogu smatrati izuzetnim prilikama u smislu odredbe člana 110. Zakona o nasleđivanju, pošto je bilo vremena i mogućnosti da pokojni VV sastavi redovno zaveštanje, bilo pismeno zaveštanje pred svedocima, bilo svojeručno zaveštanje, imajući u vidu da je bio pismen.

Po oceni Vrhovnog kasacionog suda drugostepeni sud je pravilnom primenom materijalnog prava zaključio da u konkretnom slučaju nisu postojale izuzetne prilike pošto je pokojni ostavilac imao mogućnost da sačini pismeno zaveštanje.

Odredbom člana 110. stav 1. Zakona o nasleđivanju („Službeni glasnik RS“, br. 46/95), propisano je da zaveštalac može poslednju volju usmeno izreći pred tri istovremeno prisutna svedoka ako zbog izuzetnih prilika ne može sačiniti pismeno zaveštanje.

Usmeno zaveštanje je izuzetna forma zaveštanja koja može da se koristi samo u slučaju da zaveštalac, usled dejstva izuzetnih prilika, nije u mogućnosti da sačini bilo koji drugi oblik zaveštanja odnosno zaveštanje u pismenom obliku. Objektivna komponenta izuzetnih prilika pogađa jednu veću ili manju grupu ljudi u vezi nekog neotklonjivog i opšte poznatog događaja koji ih je zadesio i bitno pogoršao njihov životni položaj kakvi su slučajevi rata, zemljotresa, požara, poplava i slično. Subjektivna komponenta izuzetnih prilika odnosi se na događaj i priliku u kojoj se našao zaveštalac, a koja pogađa isključivo njegovu ličnost u tom smislu da je nastupila iznenada i da on lično, zbog nastupanja takvih okolnosti nije u mogućnosti da sačini pismeno zaveštanje. Pritom, zaveštalac ne može da se opredeli da sačini usmeno zaveštanje samo zato što mu je to pogodnije, ukoliko ne postoje izuzetne okolnosti koje ga sprečavaju da sačini pismeno zaveštanje.

U konkretnom slučaju, pravilno je drugostepeni sud zaključio da je zaveštalac imao vremena i mogućnosti da sastavi redovno zaveštanje, jer u vreme kada je prisutnim svedocima saopštio da želi da svoj stan u ... ostavi tužilji, VV bolest nije sprečavala da se normalno kreće, govori i piše, niti je on imao saznanje da je teško bolestan. S tim u vezi, bolest i životno doba zaveštaoca, same za sebe ne mogu da se smatraju izuzetnim prilikama ako je prema mestu gde je zaveštalac živeo, prema sredini u kojoj se kretao, objektivno i subjektivno imao mogućnost da sastavi pismeno zaveštanje, što je ovde slučaj.

Navodima revizije revidenta o tome da je pokojni VV ...2019. godine primljen u Opštu bolnicu u ... na odeljenje neurologije gde je okarakterisan kao „lakši bolesnik“, a da je ...2019. godine prebačen na interno odeljenje radi dopune dijagnostike i zbog pogoršavanja zdravstvenog stanja, zbog čega je i preminuo ...2019. godine, ne dovodi se u sumnju pravilnost pobijane presude. Revident u reviziji ukazuje da, imajući u vidu opisani sled događaja, nije bilo ni vremena ni mogućnosti da zaveštalac sastavi redovno zaveštanje u bilo kom obliku. Međutim, postojanje izuzetnih prilika ceni se u odnosu na okolnosti koje su postojale u vreme kada je zaveštanje sačinjeno. U konkretnom slučaju, ...2019. godine, kada je pred svedocima GG, DD i ĐĐ, pokojni VV saopštio da svoj stan u ... ostavlja tužilji, izuzetne prilike nisu postojale, jer je tada pokojni VV imao mogućnost da sačini pismeno zaveštanje. Zbog toga, revident neosnovano ukazuje na pogrešnu primenu materijalnog prava.

Pravilna je i odluka o troškovima parničnog postupka jer je doneta pravilnom primenom odredbe člana 153. stav 1. i 154. Zakona o parničnom postupku.

Iz izloženih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odluku kao u izreci doneo primenom odredbe člana 414. stav 1. Zakona o parničnom postupku.

Predsednik veća - sudija

Dobrila Strajina, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić