Kzz 992/2022 438 st. 2 tač. 1 zkp; 439 st. 2 zkp

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 992/2022
05.10.2022. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Nevenke Važić, predsednika veća, Dubravke Damjanović, Milene Rašić, Bate Cvetkovića i Biljane Sinanović, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Vesnom Zarić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA i dr., zbog krivičnog dela prevara iz člana 208. stav 4. u vezi stava 1. u vezi člana 33. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevima za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenih AA i BB - advokata Ivana Stanojkovića, branioca okrivljenog BB - advokata Mileta Krstića i branioca okrivljenog AA – advokata Azemi Zijadina, podnetim protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Bujanovcu K 37/20 od 09.03.2022. godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 426/2022 od 26.07.2022. godine, u sednici veća održanoj dana 05.10.2022. godine, jednoglasno, doneo je

P R E S U D U

I ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenih AA i BB - advokata Ivana Stanojkovića podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Bujanovcu K 37/20 od 09.03.2022. godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 426/2022 od 26.07.2022. godine.

II ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog BB - advokata Mileta Krstića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Bujanovcu K 37/20 od 09.03.2022. godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 426/2022 od 26.07.2022. godine.

III ODBACUJE SE kao neblagovremen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA – advokata Zijadina Azemia, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Bujanovcu K 37/20 od 09.03.2022. godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 426/2022 od 26.07.2022. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Bujanovcu K 37/20 od 09.03.2022. godine okrivljeni AA i BB oglašeni su krivim zbog izvršenja krivičnog dela prevara iz člana 208. stav 4. u vezi stava 1. u vezi člana 33.KZ i osuđeni i to: okrivljeni AA na kaznu zatvora u trajanju od dve godine i novčanu kaznu u iznosu od 200.000,00 dinara, a okrivljeni BB na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i novčanu kaznu u iznosu od 100.000,00 dinara. Okrivljeni su obavezani da solidarno plate troškove krivičnog postupka, dok je oštećeni radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva upućen na parnicu.

Presudom Apelacionog suda u Nišu Kž1 426/2022 od 26.07.2022. godine odbijene su kao neosnovane žalbe branilaca okrivljenih i presuda Osnovnog suda u Bujanovcu K 37/20 od 09.03.2022. godine, potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahteve za zaštitu zakonitosti su podneli:

- branilac okrivljenih AA i BB - advokat Ivan Stanojković, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP i povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP , sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji podneti zahtev, te da preinači pobijane presude i okrivljene oslobodi od optužbe ili ukine presudu Apelacionog suda u Nišu Kž1 426/2022 od 26.07.2022. godine i predmet vrati na ponovno odlučivanje;

- branilac okrivljenog BB - advokat Mile Krstić, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) i stav 2. tačka 2) ZKP, povrede člana 460. u vezi člana 451. stav 1. ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji podneti zahtev, ukine pobijane presude i predmet vrati na ponovno odlučivanje;

- branilac okrivljenog AA – advokat Zijadin Azemi, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) u vezi člana 74. stav 1. tačka 1) ZKP, bitne povrede odredaba iz člana 438. stav 1. tačka 1) i stav 2. tačka 1) ZKP i povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 2) i 3) ZKP sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji podneti zahtev, ukine pobijane presude i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerke zahteva za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenih Republičkom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku, te je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Republičkog javnog tužioca i branilaca okrivljenih, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih su zahtevi za zaštitu zakonitosti podneti, pa je, nakon ocene navoda iznetih u zahtevima, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenih AA i BB - advokata Ivana Stanojkovića je neosnovan, dok je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog BB - advokata Mileta Krstića nedozvoljen, a zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA – advokata Zijadina Azemia neblagovremen.

Branilac okrivljenih AA i BB - advokat Ivan Stanojković zahtev podnosi zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP iz razloga što se pravnosnažne presude zasnivaju na dokazu koji se po zakonu ne može koristiti u krivičnom postupku i to na fotokopiji priznanica koje je oštećeni dostavio i na kojima je upisana suma koja je navodno data od strane oštećenog. Fotokopija priznanice ne može biti dokaz jer ZKP predviđa ispravu kao dokaz u krivičnom postupku, ali samo ispravu u originalu ili overenoj kopiji, nikako fotokopiji.

Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenih AA i BB se po oceni Vrhovnog kasacionog suda, ne mogu prihvatiti kao osnovani.

Naime, iz spisa predmeta proizilazi da sud nije prihvatio kao dokaz fotokopije priznanica o predaji novca, što je i navedeno na strani 15. prvostepene presude, pa imajući u vidu navedeno da pisani dokaz – fotokopije priznanica nisu ni korišćene u krivičnom postupku koji se vodio protiv okrivljenih, niti je na njima zasnovana pravnosnažna presuda, suprotni navodi branioca okrivljenih advokata Ivana Stanojkovića kojima se ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP su od strane Vrhovnog kasacionog suda ocenjeni kao neosnovani.

Advokat Ivan Stanojković zahtev podnosi i zbog povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, međutim u obrazloženju navodi da se u konkretnom slučaju ne radi o krivičnom delu prevara iz člana 208. stav 4. u vezi stava 1. u vezi člana 33.KZ, za koje krivično delo su okrivljeni pravnosnažno osuđeni, već o krivičnom delu davanje mita iz člana 368. KZ u pokušaju u vezi člana 30. KZ, a koji navodi branioca okrivljenog bi po nalaženju ovoga suda predstavljali povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP.

Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenih AA i BB se po oceni Vrhovnog kasacionog suda, ne mogu prihvatiti kao osnovani.

Članom 208. stav 1. Krivičnog zakonika („Služeni Glasnik RS“ br. 72/09) propisano je da krivično delo prevara vrši onaj ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da ovaj na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, dok je stavom 4. istog člana propisan teži oblik ovog krivičnog dela koji postoji ako je delom iz stava 1. i 2. ovog člana pribavljena protivpravna imovinska korist ili je naneta šteta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara.

Prema činjeničnom opisu u izreci pravnosnažne presude, okrivljeni AA i BB su „.. po prethodnom dogovoru sa umišljajem i u stanju uračunljivosti, u nameri da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist u iznosu preko 1.500.000,00 dinara, lažnim prikazivanjem činjenice, doveli u zabludu oštećenog ... i istog naveli da im na štetu svoje imovine isplati novac u iznosu od 15.000 evra i 1.300 dolara, u dinarskoj protivvrednosti od 1.670.772,00 dinara... pri čemu su bili svesni zabranjenosti svoga dela i hteli njegovo izvršenje“, na način, u vreme i mestu bliže opisanom u izreci pravnosnažne presude.

U ovako opisanim i utvrđenim radnjama okrivljenih AA i BB stiču se sva obeležja, kako objektivna, tako i subjektivna, krivičnog dela prevara iz člana 208. stav 4. u vezi stava 1. u vezi člana 33. KZ, pa su stoga suprotni navodi branioca okrivljenih, advokata Ivana Stanojkovića kojima se ukazuje na povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP od strane Vrhovnog kasacionog suda ocenjeni kao neosnovani.

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog BB - advokata Mileta Krstića je nedozvoljen.

Branilac okrivljenog BB - advokat Mile Krstić zahtev podnosi zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP, kao i bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP sa obrazloženjem da izreka presude ne sadrži jasne razloge o činjenicama koje su predmet dokazivanja, a dati razlozi su nejasni i nedovoljni u pogledu okolnosti da je između okrivljenih postojao prethodni dogovor za izvršenje predmetnog krivičnog dela koje im je stavljeno na teret. Pored navedenog, branilac okrivljenog ističe i povredu člana 460. stav 1. u vezi člana 451. stav 1. ZKP iz razloga što drugostepeni sud nije obrazložio svoj stav zbog čega nije prihvatio kategorične navode oštećenog, koji potvrđuje odbranu okrivljenog da je bio svedok i da mu okrivljeni ništa ne duguje. Kako navedene povrede ne predstavljaju zakonski razlog zbog kojeg je, u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP, dozvoljeno podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti okrivljenom i njegovom braniocu zbog povrede zakona, to je zahtev branioca okrivljenog BB - advokata Mileta Krstića ocenjen kao nedozvoljen.

Zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljenog AA – advokata Zijadina Azemia je neblagovremen.

Odredbom člana 487. stav 1. tačka 1) ZKP propisano je da će Vrhovni kasacioni sud u sednici veća rešenjem odbaciti zahtev za zaštitu zakonitosti, ako nije podnet u roku iz člana 485. stav 3. i 4. ZKP.

Odredbom člana 485. stav 4. ZKP propisano je da zbog povreda tog zakonika (član 74, član 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), član 439. tačka 1) do 3) i član 441. stav 3. i 4.) učinjenih u prvostepenom i postupku pred apelacionim sudom, okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti u roku od 30 dana od dana kada mu je dostavljena pravnosnažna odluka, pod uslovom da je protiv te odluke koristio redovni pravni lek. Ovaj rok važi i računa se isto i za branioca okrivljenog, obzirom na odredbu člana 71. tačka 5) ZKP, kojom su prava branioca ograničena pravima okrivljenog.

Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, te činjenicu da je okrivljenom AA, prema dostavnici koja se nalazi u spisima predmeta, presuda Apelacionog suda u Nišu Kž1 426/2022 od 26.07.2022. godine , uredno dostavljena 04.08.2022. godine, pa je poslednji dan roka za podnošenje zahteva bila subota 03.09.2022. godine ( neradni dan) odnosno prvi naredni radni dan, 05.09.2022. godine, a da je branilac okrivljenog – advokat Azemi Zijadin zahtev za zaštitu zakonitosti podneo Osnovnom sudu u Bujanovcu dana 07.09.2022.godine, a što proizilazi i iz službenog pečata Osnovnog suda u Bujanovcu, dakle nakon proteka roka od 30 dana koji je propisan odredbom člana 485. stav 4. ZKP, to je Vrhovni kasacioni sud zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA – advokata Azemi Zijadina, ocenio kao neblagovremen, jer je podnet nakon zakonom propisanog roka.

Sa iznetih razloga, nalazeći da pobijanim presudama nisu učinjene povrede zakona na koje se neosnovano ukazuje zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenih AA i BB - advokata Ivana Stanojkovića, Vrhovni kasacioni sud je taj zahtev na osnovu člana 491. ZKP odbio kao neosnovan, dok je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog BB - advokata Mileta Krstića odbacio kao nedozvoljen, na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 485. stav 4. ZKP, a zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA – advokata Azemi Zijadina odbacio kao neblagovremen, na osnovu člana 487. stav 1. tačka 1) ZKP i člana 485. stav 4. ZKP.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                             Predsednik veća-sudija

Vesna Zarić,s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  Nevenka Važić,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić