
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 8010/2023
29.11.2023. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića, Marije Terzić, Nadežde Vidić i Mirjane Andrijašević, članova veća, u pravnoj stvari tužioca Javno preduzeće za komunalne delatnosti „Badnjevo Negotin“, sa sedištem u Negotinu, koga zastupa direktor Dalibor Aranđelović iz ..., čiji je punomoćnik Mirjana Deret, advokat iz ..., protiv tuženog AA iz ..., čiji je punomoćnik Ivica Radonjić, advokat iz ..., radi duga, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Višeg suda u Negotinu Gž 392/22 od 28.11.2022. godine, u sednici održanoj 29.11.2023. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Višeg suda u Negotinu Gž 392/22 od 28.11.2022. godine.
ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tuženog izjavljena protiv presude Višeg suda u Negotinu Gž 392/22 od 28.11.2022. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Negotinu P 1178/21 od 14.07.2022. godine, stavom prvim izreke, održano je na snazi rešenje o izvršenju javnog izvršitelja Nenada Milića iz ... I Iv ../21 od 08.10.2021. godine u delu kojim je tuženi obavezan da tužiocu na ime duga za komunalne usluge u periodu od 01.05.2017. godine pa do 31.08.2017. godine isplati ukupno 15.103,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 16.09.2021. godine pa do konačne isplate, kao i troškove izvršenja od 7.776,00 dinara. Stavom 2. izreke, obavezan je tuženi da tužiocu na ime parničnih troškova isplati 44.505,00 dinara.
Presudom Višeg suda u Negotinu Gž 392/22 od 28.11.2022. godine, stavom prvim irzeke, odbijena je kao neosnovana žalba tuženog, a presuda Osnovnog suda u Negotinu P 1178/21 od 14.07.2022. godine potvrđena. Stavom drugim izreke, odbijen je zahtev tužioca za naknadu troškova drugostepenog postupka.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tuženi je blagovremeno izjavio reviziju na osnovu odredbe člana 404. ZPP, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava, a radi ujednačavanja sudske prakse.
Odredbom člana 404. Zakona o parničnom postupku propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako Vrhovni sud oceni da je potrebno radi razmatranja pravnih pitanja od opšteg interesa ili pravnih pitanja u interesu ravnopravnosti građana, odnosno radi ujednačavanja sudske prakse ili novog tumačenja prava (posebna revizija). O dozvoljenosti i osnovanosti revizije, shodno stavu 2. iste odredbe, odlučuje Vrhovni sud u veću od pet sudija.
Ceneći ispunjenost uslova za odlučivanje o reviziji tužioca kao izuzetno dozvoljenoj, Vrhovni sud je utvrdio da nisu ispunjeni uslovi predviđeni odredbom člana 404. stav 1. ZPP da bi se dozvolilo odlučivanje o posebnoj reviziji tužioca.
Predmet tražene pravne zaštite je neizmireni dug za izvršene komunalne usluge po ispostavljenim računima za potrebe preduzetničke radnje. Pobijana odluka je doneta primenom odredbe člana 85. stav 1. Zakona o privrednim društvima u smislu postojanja pasivne legitimacije tuženog. Prigovor zastarelosti cenjen je primenom odredbe člana 371. Zakona o obligacionim odnosima, imajući u vidu da su predmetne komunalne usluge preduzete za obavljanje privredne delatnosti, a ne za potrebe domaćinstva. Revident uz reviziju nije priložio drugačije odluke donete u predmetima sa istim pravnim osnovom i činjeničnim stanjem kao u ovom predmetu, u smislu potrebe ujednačavanja sudske prakse.
U skladu sa iznetim odlučeno je kao u stavu prvim izreke, na osnovu člana 402. stav 2. ZPP.
Ispitujući dozvoljenost izjavljene revizije tužioca u smislu odredbe člana 410. stav 2. ZPP, Vrhovni sud je utvrdio da revizija tužioca je nedozvoljena.
Odredbom člana 479. stav 6. ZPP propisano je da protiv odluke drugostepenog suda, donete u parnici o sporu male vrednosti, revizija nije dozvoljena. Sporovima male vrednosti, shodno odredbi člana 468. stav 1. ZPP, smatraju se sporovi u kojima se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu, koje ne prelazi dinarsku protivvrednost od 3.000 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe.
Vrednost predmeta spora u konkretnom slučaju iznosi 15.103,00 dinara, a predlog za izvršenje u ovoj pravnoj stvari podnet je 20.12.2021. godine. Iz toga proizilazi da se u ovom slučaju radi o sporu male vrednosti u kom slučaju revizija nije dozvoljena.
U skladu sa iznetim odlučeno je kao u stavu drugom izreke, primenom odredbe člana 413 ZPP.
Predsednik veća - sudija
Gordana Komnenić,s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković