Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 722/2024
13.06.2024. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Biljane Sinanović, predsednika veća, Svetlane Tomić Jokić, Bojane Paunović, Milene Rašić i Aleksandra Stepanovića, članova veća, sa savetnikom Mašom Denić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela građenje bez građevinske dozvole iz člana 219a stav 3. u vezi stava 2. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Dragoslava Otaševića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Valjevu K 225/23 od 02.10.2023.godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1273/23 od 31.01.2024. godine, u sednici veća održanoj dana 13.06.2024.godine, jednoglasno je doneo
P R E S U D U
ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Dragoslava Otaševića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Valjevu K 225/23 od 02.10.2023.godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1273/23 od 31.01.2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Valjevu K 225/23 od 02.10.2023.godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela građenje bez građevinske dozvole iz člana 219a stav 2. KZ za koje mu je izrečena uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od šest meseci koja se neće izvršiti ako okrivljeni u roku od jedne godine od pravnosnažnosti presude ne učini novo krivično delo i novčana kazna u određenom iznosu od 100.000,00 dinara, koju je dužan da plati u roku od 15 dana od pravnosnažnosti presude. Ukoliko okrivljeni ne plati novčanu kaznu u ostavljenom roku, sud će novčanu kaznu zameniti kaznom zatvora, tako što će za svakih započetih 1.000,00 dinara novčane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora.
Istom presudom, okrivljeni je obavezan da plati na ime sudskog paušala iznos od 6.000,00 dinara, u roku od 15 dana od pravnosnažnosti presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja.
Presudom Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1273/23 od 31.01.2024. godine, usvajanjem žalbe javnog tužioca OJT u Valjevu, preinačena je presuda Osnovnog suda u Valjevu K 225/23 od 02.10.2023.godine, tako što je Apelacioni sud u Beogradu okrivljenog AA oglasio krivim za krivično delo građenje bez građevinske dozvole iz člana 219a stav 3. u vezi stava 2. KZ i osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest meseci, koju ima izdržavati u prostorijama u kojima stanuje uz primenu elektronskog nadzora i koje ne sme napuštati osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija, te ukoliko okrivljeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u zavodu za izvršenje kazne zatvora, kao i sporednu novčanu kaznu u iznosu od 100.000,00 dinara, koju je dužan da plati u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude. Ukoliko okrivljeni ne plati novčanu kaznu u ostavljenom roku, sud će novčanu kaznu zameniti kaznom zatvora, tako što će za svakih započetih 1.000,00 dinara novčane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora. Istom presudom, okrivljeni je obavezan da plati na ime sudskog paušala iznos od 6.000,00 dinara, u roku od 15 dana od pravnosnažnosti presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja. Žalba branioca okrivljenog AA izjavljena protiv presude Osnovnog suda u Valjevu K 225/23 od 02.10.2023.godine je odbijena kao neosnovana.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA, advokat Dragoslav Otašević, zbog povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 2) i 3) ZKP dok iz obrazloženja proizlazi povreda zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev kao osnovan i preinači pobijanu drugostepenu presudu tako što će okrivljenog osloboditi od optužbe za navedeno krivično delo ili ukine prvostepenu i drugostepenu presudu ili samo drugostepenu presudu i predmet vrati na ponovnu odluku prvostepenom ili drugostepenom sudu.
Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vrhovnom javnom tužiocu, u skladu sa odredbom člana 488. stav 1. ZKP, pa je u sednici veća koja je održana bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo, u smislu člana 488. stav 2. ZKP, nije od značaja za donošenje odluke, razmotrio spise predmeta sa pravnosnažnim presudama protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet te je nakon ocene navoda zahteva, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan.
Branilac okrivljenog u obrazloženju zahteva za zaštitu zakonitosti ukazuje na povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, navodima da u radnjama okrivljenog nema elemenata krivičnog dela za koje je oglašen krivim i osuđen. Branilac ističe da je okrivljeni kao investitor bez građevinske dozvole izvodio radove na izgradnji objekta – dogradnji postojećeg objekta u vidu zatvaranja čvrstim materijalom bazena i njegovog pokrivanja. Branilac ističe da bazen kao objekat ne postoji u Pravilniku o klasifikaciji objekata („Sl.glasnik RS“ 22/15) pa samim tim, se ne može smatrati objektom. Kako je rešenje kojim je naređeno uklanjanje radova doneto nakon što je objekat urušen, izvođenje pojedinih radova je nastavljeno radi otklanjanja štete. Branilac ističe da u konkretnom slučaju nisu opisani elementi bića krivičnog dela, odnosno da je primenjen zakon koji se nije mogao primeniti, s obzirom da je predmet izvršenja krivičnog dela objekat odnosno radnja izvršenja nadogradnja objekta i nastavljanje započete gradnje.
Suprotno iznetim navodima, Vrhovni sud nalazi da pravnosnažnim presudama nije učinjena povreda krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP.
Krivično delo iz člana 219a stav 1. Krivičnog zakonika čini lice koje je izvođač radova ili odgovorno lice u pravnom licu koje je izvođač radova na objektu koji se gradi, odnosno koje izvodi radove na rekonstrukciji postojećeg objekta, bez građevinske dozvole. Stavom 2. istog člana je propisano da će se kazniti lice koje je investitor ili odgovorno lice u pravnom licu koje je investitor objekta koji se gradi bez građevinske dozvole. Stavom 3. istog člana je propisano da će se kazniti kada je izdato rešenje o obustavi radova, lice iz stava 1. i 2. ovog člana koje nastavi započetu gradnju.
Iz činjeničnog opisa krivičnog dela opisanog u izreci drugostepene presude, za koje je okrivljeni AA oglašen krivim proizilaze sva zakonska obeležja krivičnog dela građenje bez građevinske dozvole iz člana 219a stav 3. nu vezi stava 2. Krivičnog zakonika, kako objektivna obeležja, koja se odnose na radnje okrivljenog – da je , -u vreme i na mestu bliže označenom u presudi – „najpre na kat. Parceli .. KO ... u okviru postojećeg poslovno – ugostiteljskog objekta sa smeštajnim kapacitetima koji je u njegovom vlasništvu, kao investitor, bez građevinske dozvole izvodio radove na izgradnji objekta – dogradnji postojećeg objekta u vidu zatvaranja čvrstim materijalom, bazena i njegovo pokrivanje, koji se nalazi u okviru poslovno – ugostiteljskog objekta, a za koje radove je angažovao samo njemu znana lica, pa je tako u toku novembra izvršena gradnja zidova... za šta prethodno nije izradio projekat, pribavio lokacijske uslove i građevinsku dozvolu, što su građevinski inspektori Odeljenja za inspekcijske poslove Grad Valjevo... konstatovali dana 26.11.2021. godine, nakon čega se u decembru mesecu zbog nestabilnosti objekat koji je građen urušio pod težinom snega, nakon čega su doneli rešenje broj 354-450/2021-03 od 05.01.2022.godine, kojim je okrivljenom AA naređeno uklanjanje napred opisanih izvedenih radova sa uklanjanjem bazena dimenzija 12h6 metara, dubine 1,5 metara, vraćanje zemljišta u prvobitno stanje, da bi okrivljeni i pored toga, odnosno donetog rešenja o obustavi radova, nastavio sa gradnjom ovog objekta, postavljanjem čelične konstrukcije i izgradnje zidova i stubova koji su bili oštećeni prilikom urušavanja, što je građevinski inspektor Vladimir Munjić konstatovao 01.02.2022. godine i 10.02.2022. godine, fotografisao zatečeno stanje“, tako i subjektivna obeležja krivičnog dela koja se tiču uračunljivosti i umišljaja okrivljenog za izvršenje krivičnog dela koji uključuje i svest o zabranjenosti dela.
Iz navedenih razloga neosnovano se podnetim zahtevom branioca okrivljenog ističe povreda krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, s obzirom da se u radnjama okrivljenog stiču svi objektivni i subjektivni elementi krivičnog dela iz člana 219a stav 3. u vezi stava 2. KZ, za koje je okrivljeni optužen i pravnosnažnom presudom oglašen krivim.
Ostalim navodima zahteva, branilac osporava činjenična utvrđenja, daje sopstvena tumačenja odredbi Zakona o planiranju i izgradnji, te koje propise je trebalo primeniti u konkretnoj situaciji, čime u suštini branilac osporava utvrđeno činjenično stanje u smislu člana 440. ZKP, koja povreda ne predstavlja dozvoljen razlog za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka, u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP, te se Vrhovni sud u navode zahteva u tom delu nije upuštao.
Pored toga, branilac okrivljenog u zahtevu ističe i povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 2) i 3) ZKP, ali navedene povrede ne obrazlaže, pa zahtev u tom delu nema propisani sadržaj u smislu člana 484. ZKP, pa se Vrhovni sud u razmatranje i ocenu navedenih povreda nije upuštao.
Iz iznetih razloga Vrhovni sud je, na osnovu člana 491. stav 1. ZKP, odlučio kao u izreci presude i zahtev odbio kao neosnovan.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Maša Denić,s.r. Biljana Sinanović,s.r.
Za tačnost otpravka
zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković