
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 30465/2023
21.12.2023. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Jelice Bojanić Kerkez, predsednika veća, Vesne Stanković, Radoslave Mađarov, Marine Milanović i Zorice Bulajić, članova veća, u pravnoj stvari predlagača „SHAQ COMPANY“ d.o.o. Novi Sad, čiji je punomoćnik Miloš Igić, advokat iz ..., radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, odlučujući o reviziji predlagača, izjavljenoj protiv rešenja Osnovnog suda u Zrenjaninu R4i 23/23 od 18.10.2023. godine, u sednici veća održanoj 21.12.2023. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji predlagača izjavljenoj protiv rešenja Osnovnog suda u Zrenjaninu R4i 23/23 od 18.10.2023. godine.
ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija predlagača izjavljena protiv rešenja Osnovnog suda u Zrenjaninu R4i 23/23 od 18.10.2023. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Osnovnog suda u Zrenjaninu R4i 23/23 od 18.10.2023. godine, odbačen je prigovor predlagača podnet Osnovnom sudu u Zrenjaninu dana 29.09.2023. godine, kojim je traženo da sud utvrdi povredu prava na suđenje u razumnom roku, u predmetu koji se vodi pred javnim izvršiteljem Stevanom Petrovićem iz ... pod brojem IIVK 298/2022.
Protiv navedenog rešenja predlagač je blagovremeno izjavio reviziju, sa predlogom da se o reviziji odluči kao o posebnoj po članovima 404. i 420. ZPP.
Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 72/11 ... 10/23), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija).
Odredbom člana 420. stav 6. ZPP propisano je da se u postupku povodom revizije protiv rešenja shodno primenjuju odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.
Pobijano rešenje zasnovano je na stanovištu da je po odredbama članova 7. i 8. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“ br. 40/2015) prigovor radi ubrzanja postupka, kao pravo sredstvo kojim se štiti pravo na suđenje u razumnom roku dozvoljen u izvršnom postupku koji se vodi pred sudom, a ne i pred javnim izvršiteljem.
Odredbom člana 8. stav 2. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku propisano je da protiv rešenja o odbacivanju prigovora nije dozvoljena žalba. Odredbom člana 13. stav 6. tog zakona propisano je da stranka čiji je prigovor odbačen, može odmah podneti novi prigovor, izuzev u slučaju ako joj je dosuđena i isplaćena naknada imovinske štete u visini zahtevanog potraživanja.
Iz navoda revizije i priloženih odluka Ustavnog suda Už 168/2020 od 16.03.2023. godine, Už 4792/2020 od 14.09.2023. godine, Už 7451/2016 od 25.10.2018. godine, Už 2684/2020 od 13.07.2023. godine, Už 1775/2020 od 13.07.2023. godine i Už 14015/2019 od 29.06.2023. godine proizilazi da je u praksi Ustavnog suda iskazano stanovište da se faza sprovođenja izvršenja pred javnim izvršiteljem smatra sastavnim delom izvršnog postupka i da trajanje postupka pred javnim izvršiteljem može biti obuhvaćeno pravnim sredstvom iz Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.
Pošto se po napred navedenim zakonskim odredbama, koje su važile u vreme donošenja pobijanog rešenja, za slučaj odbačaja prigovora zaštita prava na suđenje u razumnom roku ostvarivala podnošenjem novog prigovora, dok je pravo na izjavljivanje žalbe, pa samim tim i revizije bilo isključeno, mogućnost ostvarivanja zaštite prava pred Ustavnim sudom ne predstavlja pravno pitanje koje opravdava odlučivanje o izjavljenoj reviziji, kao o posebnoj od strane Vrhovnog suda.
Iz iznetih razloga, odluka u stavu prvom izreke doneta je na osnovu člana 404. stav 2. ZPP, a odluka u stavu drugom izreke na osnovu člana 413. ZPP.
Predsednik veća – sudija
Jelica Bojanić Kerkez,s.r.
Za tačnost otpravka
zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković