Republika Srbija
VRHOVNI SUD SRBIJE
U 1334/07
30.08.2007. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud Srbije u Beogradu, u veću sastavljenom od sudija: Nade Kljajević, predsednika veća, Katarine Manojlović-Andrić i Zoje Popović, članova veća, sa savetnikom suda Marijanom Tafra-Mirkov, kao zapisničarem, rešavajući u upravnom sporu po tužbi tužilje AA, protiv rešenja Vojne pošte 1097 Nip, Up-2 br. 567-2/05 od 23.1.2006. godine, u predmetu priznavanja prava na naknadu zbog prestanka zaposlenja, u nejavnoj sednici veća, održanoj dana 30.8.2007. godine, doneo je
P R E S U D U
Tužba SE ODBIJA.
O b r a z l o ž e nj e
Osporenim rešenjem odbijena je, kao neosnovana, žalba tužilje podneta protiv rešenja Vojne pošte 1936 Niš, Int. br. 2810-1 od 18.10.2005. godine, kojim je tačkom 1. dispozitiva, tužilji – supruzi profesionalnog vojnog lica – priznato pravo na naknadu zbog prestanka zaposlenja bračnog duga u visini od 12% od neto zarade po zaposlenom u prethodnom mesecu u privredi Republike Srbije, počev od 01.10.2005. godine i dalje dok postoje uslovi za to, a najduže do 03.11.2010. godine. Tačkom 2. dispozitiva prvostepenog rešenja stavljeno je van snage rešenje iste vojne pošte int. br. 331-1 od 31.1.2005. godine, te tačkom 3. dispozitiva obavezna tužilja da u roku od tri dana pismeno izvesti tu vojnu poštu o svim promenama koje su od uticaja za ostvarivanje predmetne nadoknade, a razlozi za prestanak iste su utvrđene u članu 8. stav 2. Uredbe. U tački 4. dispozitiva prvostepenog rešenja navedeno je da će obračun i isplatu naknade vršiti RC MO Beograd na tekući račun tužiljinog supruga.
Tužilja tužbom osporava rešenje tuženog zbog pogrešne primene propisa, te povrede načela pravnosnažnosti, pa predlaže da se poništi. Navodi da je osporenim rešenjem, odnosno rešenjem prvostepenog organa, povređena odredba člana 12. ZUP-a kojim je propisano da je rešenje protiv koga se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor, a kojim je stranka stekla određeno pravo, odnosno kojim su stranci određene neke obaveze, pravnosnažno rešenje, koje se može poništiti, ukinuti ili izmeniti samo u slučajevima koji su predviđeni zakonom. Odredbama člana 255. istog zakona, propisano je da se pravnosnažno rešenje može ukinuti ili izmeniti radi njegovog usklađivanja sa zakonom, ako organ koji je doneo to rešenje smatra da je u istom nepravilno primenjen materijalni zakon. U konkretnom slučaju, tj. u slučaju tužilje, rešenjem koje je stavljeno van snage nije povređen zakon, te tuženi nije imao pravni osnov za donošenje novog, po tužilju, nepovoljnijeg rešenja.
Tuženi organ, izjašnjavajući se na navode tužbe, u svom odgovoru, osporio je ove u celini, te je ostajući kod razloga osporenog rešenja, predložio da sud tužbu odbije, kao neosnovanu.
Nakon ocene navoda tužbe, osporenog rešenja, odgovora na tužbu, kao i celokupnih spisa predmeta ove upravne stvari, a u smislu člana 39. stav 1. Zakona o upravnim sporovima ("Službeni list SRJ", br. 46/96), Vrhovni sud Srbije je našao da tužba nije osnovana.
Pravilno je, po oceni suda, tuženi osporenim rešenjem, u postupku u kome nije bilo povrede pravila postupka, našao da žalba nije osnovana, jer je prvostepeni organ, pravilno primenivši odredbe Zakona o Vojsci Jugoslavije i Uredbe o izmenama Uredbe o načinu i uslovima ostvarivanja prava na naknadu zbog prestanka zaposlenja bračnog druga profesionalnog oficira odnosno profesionalnog podoficira, na koje se pozvao, tužilji od 01.10.2005. godine, pa na dalje, dok za to postoje uslovi, priznao pravo na naknadu zbog prestanka zaposlenja bračnog druga u visini od 12% od neto zarade po zaposlenom u prethodnom mesecu u privredi Republike Srbije. Za svoju odluku tuženi je dao razloge koje za pravilne prihvata i ovaj sud, jer su utemeljeni na činjeničnom stanju u spisima predmeta i odredbama propisa na koje se tuženi pozvao. Pri tom su osporenim rešenjem svi navodi podnete žalbe pravilno ocenjeni, kao neosnovani.
Ovo stoga, jer je odredbama tačke 1. do 3. Uredbe o izmenama Uredbe o načinu i uslovima ostvarivanja prava na naknadu zbog prestanka zaposlenja bračnog druga profesionalnog oficira odnosno profesionalnog podoficira ("Službeni vojni list", br. 35/05), propisano da se procenat 60 zamenjuje procentom 12, te da će se rešenja kojima su do dana stupanja na snagu ove Uredbe priznata prava na naknadu zbog prestanka zaposlenja, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu te Uredbe, uskladiti, a da se pomenuta uredba primenjuje od 01.10.2005. godine.
Sud je cenio navode tužbe, kojima tužilja osporava zakonitost rešenja tuženog organa, odnosno prvostepenog organa, sa razloga pravnosnažnosti rešenja o, ranije, priznatom pravu na predmetnu nadoknadu u većem iznosu, pa nalazi da ovi ne mogu biti od uticaja na donošenje drugačije odluke. Prema pravnom stavu Vrhovnog suda Srbije izmena postojećeg propisa ne predstavlja osnov za izmenu pravnosnažnog rešenja, te se prava utvrđena pravnosnažnim rešenjem ne mogu ponovo određivati u skladu sa novim propisom, pa ni onda kada su ti propisi povoljniji za stranku, sem ako je to izričito propisano. U konkretnom slučaju, članom 2. Uredbe o izmenama Uredbe o načinu i uslovima ostvarivanja prava na naknadu zbog prestanka zaposlenja bračnog druga profesionalnog odnosno profesionalnog podoficira izričito je propisano da će se rešenja kojima su do dana stupanja na snagu ove Uredbe, priznata prava na naknadu zbog prestanka zaposlenja uskladiti sa odredbama ove Uredbe, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe, što je u konkretnom slučaju u sprovedenom postupku i učinjeno.
Sa napred iznetog, nalazeći da osporenim rešenjem nije povređen zakon na štetu tužilje, sud je tužbu odbio, kao neosnovanu i na osnovu člana 41. stav 2. Zakona o upravnim sporovima, odlučio kao u dispozitivu presude.
PRESUĐENO U VRHOVNOM SUDU SRBIJE U BEOGRADU
dana 30.8.2007. godine, U. 1334/07
Zapisničar, Predsednik veća - sudija
Marijana Tafra-Mirkov, s.r. Nada Kljajević, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Mirjana Vojvodić
JK