U 5792/06

Republika Srbija
VRHOVNI SUD SRBIJE
U 5792/06
20.12.2007. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud Srbije u Beogradu, u veću sastavljenom od sudija: Olge Đuričić, predsednika veća, Obrada Andrića i Tomislava Medveda, članova veća, sa savetnikom Nadeždom Nikolić, kao zapisničarem, odlučujući u upravnom sporu po tužbi tužilje AA, radi poništaja rešenja tuženog Ministarstva odbrane Republike Srbije, Sektora za ljudske resurse – Uprava za kadrove UP-2 broj 76/06 od 20.09.2006. godine, u predmetu dodele stana, u nejavnoj sednici veća održanoj dana 20.12.2007. godine, doneo je

P R E S U D U

Tužba SE UVAŽAVA i PONIŠTAVA rešenje Ministarstva odbrane Republike Srbije, Sektora za ljudske resurse – Uprava za kadrove UP-2 broj 76/06 od 20.09.2006. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Osporenim rešenjem odbijena je žalba tužilje izjavljena protiv rešenja Odseka za utvrđivanje prava i podelu stanova – Odeljenje za stambene poslove UP-1 broj 3577-2/98 od 09.06.2006. godine, kojim je poništen zaključak Vojne pošte 1313 Beograd, UP-1 broj 10314-6/97 od 03.04.1998. godine i skida sa evidencije zahtev tužilje za dodelu službenog stana zaveden pod brojem 3577/98 od 18.11.1997. godine, razvrstan u prvu grupu za pripadajući dvosoban stan na osnovu člana 3. Pravilnika sa stažom od 01.12.1994. godine, čime je okončan postupak po zahtevu.

Tužilja tužbom osporava zakonitost rešenja tuženog organa i predlaže da se ono poništi. U tužbi navodi da je pokrenula spor protiv rešenja kojim je prestao radni odnos, a što je imalo za posledicu donošenje ožalbenog zaključka. Ističe da sa svojom porodicom kao izbeglica živi u privremenom smeštaju u kasarni na Banjici, a zbog nezakonitog rešenja o prestanku radnog odnosa, uskraćeno joj je pravo da reši stambeno pitanje.

Tuženi organ u odgovoru na tužbu ostao je u svemu pri razlozima iz osporenog rešenja i predložio da sud tužbu odbije.

Nakon razmatranja spisa predmeta, navoda tužbe i odgovora na tužbu, Vrhovni sud Srbije je našao da je tužba osnovana.

Iz spisa predmeta i obrazloženja osporenog rešenja proizlazi da je rešenjem Vojne pošte 6870 broj 18/1413-1 od 08.04.2005. godine, tužilji prestala služba u Vojsci SCG zbog ukidanja formacijskog mesta na kome je bila raspoređena, sa 10.05.2005. godine. Kako je u postupku ocenio da u skladu sa članom 1. Pravilnika o davanju službenih stanova u zakup zaposlenim u MO i VSCG, tužilja ne spada u krug lica koje ima u vidu ova odredba to je i tuženi organ zaključio da je pravilno prvostepenim rešenjem poništen zaključak od 03.04.1998. godine kojim je tužilja stavljena na evidenciju za dodelu službenih stanova.

Prema odredbi člana 13. Zakona o opštem upravnom postupku, rešenje protiv koga se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor (pravnosnažno rešenje) a kojim je stranka stekla određena prava, odnosno kojim su stranci određene neke obaveze može se poništiti, ukinuti ili izmeniti samo u slučajevima koji su predviđeni zakonom.

Međutim, tuženi organ u postupku donošenja osporenog rešenja nije postupio na način propisan citiranom odredbom, pa je povredio pravila postupka. Prvostepenim rešenjem je iz pravnog poretka konačno uklonjen navedeni raniji zaključak prvostepenog organa koji je postao pravnosnažan u upravnom postupku, a to se u skladu sa navedenom odredbom člana 13. Zakona – moglo učiniti samo primenom nekog od vanrednih pravnih sredstava koja su propisana Zakonom o opštem upravnom postupku i to na način i u postupku propisanim tim zakonom. Međutim, ni iz osporenog rešenja, a ni iz ožalbenog prvostepenog rešenja ne vidi se primenom kog vanrednog pravnog sredstva prvostepeni organ poništava raniji pravnosnažni zaključak, a ni u obrazloženju osporenog rešenja uopšte se ne navodi na osnovu kojih zakonskih odredaba je i zbog čega raniji pravnosnažni zaključak uklonjen iz pravnog poretka. Kod ovakvog stanja stvari tuženi organ je, odlučujući o tužiljinoj žalbi, trebalo da poništi prvostepeno rešenje na osnovu člana 232. Zakona, imajući u vidu povrede pravila postupka učinjene od strane prvostepenog organa. Kako tuženi organ nije tako postupio u skladu sa navedenom odredbom, to je i sam povredio pravila postupka.

U ponovnom postupku potrebno je otkloniti povrede pravila postupka na koje je ukazano ovom presudom, a imajući pri tom u vidu sa su primedbe suda u pogledu postupka obavezne za tuženi organ na osnovu člana 61. Zakona o upravnim sporovima.

Sa iznetih razloga, Vrhovni sud Srbije je, na osnovu člana 38. stav 2. u vezi člana 41. stav 2. Zakona o upravnim sporovima, odlučio kao u dispozitivu presude.

PRESUĐENO U VRHOVNOM SUDU SRBIJE U BEOGRADU

dana 20.12.2007. godine, U.5792/06

Zapisničar, Predsednik veća-sudija,

Nadežda Nikolić, s.r. Olga Đuričić, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Mirjana Vojvodić

MS