Us 3/2023 3.20

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Us 3/2023
24.03.2023. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Džakula, predsednika veća, Branka Stanića i Jasmine Stamenković, članova veća, sa savetnikom Mirelom Kostadinović, kao zapisničarem, rešavajući sukob nadležnosti između Upravnog suda i Prvog osnovnog suda u Beogradu, u sporu po tužbi tužioca AA iz ..., protiv tuženog Sindikata zaposlenih u socijalnoj zaštiti Republike Srbije, Beograd, ulica Požeška broj 41, radi poništaja odluke Statutarne komisije tuženog broj ... od 02.08.2019. godine, u predmetu isključenja iz članstva u sindikatu, u nejavnoj sednici veća održanoj dana 24.03.2023. godine, doneo je

R E Š E NJ E

Za postupanje u ovoj pravnoj stvari stvarno i mesno je NADLEŽAN Prvi osnovni sud u Beogradu.

O b r a z l o ž e nj e

Upravni sud se rešenjem U 15410/19 od 20.05.2022. godine, oglasio stvarno nenadležnim i predmet ustupio na nadležnost Prvom osnovnom sudu u Beogradu, u sporu po tužbi tužioca AA iz ... protiv tuženog Sindikata zaposlenih u socijalnoj zaštiti Republike Srbije, radi poništaja odluke Statutarne komisije tuženog broj ... od 02.08.2019. godine, u predmetu isključenja iz članstva u sindikatu. Prvi osnovni sud u Beogradu je Vrhovnom kasacionom sudu podneo zahtev za rešavanje sukoba nadležnosti nalazeći da nije stvarno nadležan za postupanje u ovoj pravnoj stvari, već da je nadležan Viši sud u Beogradu.

Rešavajući nastali sukob nadležnosti u smislu odredbe člana 30. stav 2. Zakona o uređenju sudova ("Službeni glasnik RS" br. 116/08, 104/09, 101/10, 31/11, 78/11, 101/11, 101/13, 40/15, 106/15, 13/16, 108/16, 113/17, 65/18, 87/18, 88/18), Vrhovni kasacioni sud je našao da je za postupanje u ovoj pravnoj stvari stvarno i mesno nadležan Prvi osnovni sud u Beogradu.

Odredbom člana 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da se ovim zakonom uređuju pravila postupka za pružanje sudske pravne zaštite po kojima se postupa i odlučuje u parnicama za rešavanje sporova nastalih povodom povrede prava ličnosti i sporova iz porodičnih, radnih, privrednih, imovinskopravnih i drugih građanskopravnih odnosa, osim sporova za koje je posebnim zakonom propisana druga vrsta postupka.

Odredbama člana 3. Zakona o upravnim sporovima (''Službeni glasnik RS'' broj 111/09) propisano je: da u upravnom sporu sud odlučuje o zakonitosti konačnih upravnih akata, osim onih u pogledu kojih je predviđena drugačija sudska zaštita (stav 1); da u upravnom sporu sud odlučuje i o zakonitosti konačnih pojedinačnih akata kojima se rešava o pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu, u pogledu kojih u određenom slučaju zakonom nije predviđena drugačija sudska zaštita (stav 2); da sud u upravnom sporu odlučuje i o zakonitosti drugih konačnih pojedinačnih akata kada je to zakonom predviđeno (stav 3). Odredbom člana 4. istog zakona propisano je da upravni akt, u smislu ovog zakona, jeste pojedinačni pravni akt kojim nadležni organ, neposrednom primenom propisa, rešava o određenom pravu ili obavezi fizičkog ili pravnog lica, odnosno druge stranke u upravnoj stvari. Odredbom člana 5. Zakona o upravnim sporovima propisano je da upravna stvar, u smislu ovog zakona, jeste pojedinačna nesporna situacija od javnog interesa u kojoj neposredno iz pravnih propisa proizilazi potreba da se buduće ponašanje stranke autoritativno pravno odredi.

Zakonom o uređenju sudova propisano je: da osnovni sud u prvom stepenu sudi u građanskopravnim sporovima ako za pojedine od njih nije nadležan drugi sud i vodi izvršni i vanparnični postupak za koji nije nadležan neki drugi sud (član 22. stav 2); da osnovni sud u prvom stepenu sudi u stambenim sporovima; sporovima povodom zasnivanja, postojanja i prestanka radnog odnosa; o pravima obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa; o naknadi štete koju zaposleni pretrpi na radu ili u vezi sa radom; sporovima povodom zadovoljavanja stambenih potreba na osnovu rada (član 22. stav 3); da viši sud u prvom stepenu sudi u sporovima povodom izbora i razrešenja organa pravnih lica ako nije nadležan drugi sud (član 23. stav 1. tačka 8); da Upravni sud sudi u upravnim sporovima (član 29. stav 1).

Zakonom o radu propisano je: da se zaposlenima jamči sloboda sindikalnog organizovanja i delovanja bez odobrenja, uz upis u registar (član 206); da zaposleni pristupa sindikatu potpisivanjem pristupnice (član 207. stav 1).

Zakonom o udruženjima („Službeni glasnik RS“, br. 51/2009, 99/2011 (drugi zakon), 44/2018 (drugi zakon)) propisano je: da udruženje, u smislu ovog zakona, jeste dobrovoljna i nevladina nedobitna organizacija zasnovana na slobodi udruživanja više fizičkih ili pravnih lica, osnovana radi ostvarivanja i unapređenja određenog zajedničkog ili opšteg cilja i interesa, koji nisu zabranjeni Ustavom ili zakonom (član 2. stav 1); da na političke stranke, sindikate, udruženja organizovana radi obavljanja određenih delatnosti u cilju sticanja dobiti, sportske organizacije i udruženja, crkve i verske zajednice, spontana privremena povezivanja više lica i druga udruženja čiji je rad uređen posebnim zakonom, odredbe ovog zakona shodno se primenjuje u pitanjima koja nisu uređena tim posebnim zakonom (član 2. stav 2); da svaki član udruženja može pokrenuti postupak pred nadležnim osnovnim sudom za utvrđivanje ništavosti opšteg akta udruženja koji je donet suprotno statutu ili drugom opštem aktu udruženja, odnosno za utvrđivanje ništavosti pojedinačnog akta udruženja koji je donet suprotno zakonu, statutu i drugom opštem aktu udruženja, u roku od petnaest dana od dana saznanja za akta, a najkasnije u roku od šest meseci od dana donošenja akta (član 20. stav 1); da se postupak za utvrđivanje ništavosti akta iz stava 1. ovog člana vodi prema odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak (član 20. stav 3).

Vrhovni kasacioni sud nalazi da iz citiranih odredaba proizlazi da odluka organa sindikata zaposlenih o isključenju iz članstva u sindikatu, nije doneta u kakvoj upravnoj stvari u vršenju javnih ovlašćenja, iz kog razloga ova odluka nije upravni akt u smislu člana 3. stav 1. i čl. 4. i 5. Zakona o upravnim sporovima, kao ni pojedinačni akt iz odredbe člana 3. st. 2. i 3. istog zakona o čijoj zakonitosti se odlučuje u upravnom sporu pred Upravnim sudom. Sudska pravna zaštita protiv odluke organa sindikata zaposlenih o isključenju člana iz članstva u sindikatu ostvaruje se po tužbi u parničnom postupku pred nadležnim osnovnim sudom, na osnovu odredbe člana 20. st. 1. i 3. Zakona o udruženjima, koji se zakon shodno primenjuje i na sindikalnu organizaciju na osnovu citirane odredbe člana 2. stav 2. istog zakona.

Imajući u vidu sve navedeno, kao i to da je predmet tužbenog zahteva u ovoj pravnoj stvari poništaj odluke Statutarne komisije Sindikata zaposlenih u socijalnoj zaštiti Republike Srbije broj ... od 02.08.2019. godine kojom je odbijena žalba tužioca AA izjavljena na odluku Republičkog odbora tuženog broj .../... od 24.06.2019. godine kojom se tužilac, predsednik Sindikalne organizacije GVSR Beograd, isključuje iz članstva u Sindikatu zaposlenih u socijalnoj zaštiti Republike Srbije, Vrhovni kasacioni sud nalazi da je za postupanje po tužbi u ovoj pravnoj stvari stvarno i mesno nadležan Prvi osnovni sud u Beogradu na osnovu odredbe člana 20. st. 1. i 3. Zakona o udruženjima, u vezi odredbe člana 1. Zakona o parničnom postupku i člana 3. stav 1. tačka 4) Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava („Službeni glasnik RS“, broj 101/13). Vrhovni kasacioni sud je pri odlučivanju u ovoj pravnoj stvari imao u vidu i da je prema stanju spisa, odlukom Statutarne komisije tuženog broj .../... od 02.08.2019. godine odbijena žalba tužioca izjavljena na odluku Republičkog odbora tuženog broj .../... od 24.06.2019. godine kojom se tužilac razrešava sa funkcije predsednika i člana NO sindikata.

Sa iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu odredbe člana 30. stav 2. Zakona o uređenju sudova, rešio kao u dispozitivu ovog rešenja.

REŠENO U VRHOVNOM KASACIONOM SUDU

Zapisničar,                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                         Predsednik veća – sudija,

Mirela Kostadinović,s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                         Gordana Džakula,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić