Kzz 489/2016

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 489/2016
12.05.2016. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Janka Lazarevića, predsednika veća, Bate Cvetkovića, Dragana Aćimovića, Radoslava Petrovića i Milunke Cvetković, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Natašom Banjac, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog I.K., zbog krivičnog dela teška krađa iz člana 204. stav 1. tačka 3. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog I.K., advokata T.D. iz N.S., podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Novom Sadu Posl.br.K 951/15 od 03.07.2015. godine i Apelacionog suda u Novom Sadu Kž1 245/16 od 23.03.2016. godine, u sednici veća održanoj dana 12.05.2016. godine, jednoglasno, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog I.K., advokata T.D., podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Novom Sadu Posl.br.K 951/15 od 03.07.2015. godine i Apelacionog suda u Novom Sadu Kž1 245/16 od 23.03.2016. godine, kao neosnovan u odnosu na povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 3) u vezi sa članom 453. Zakonika o krivičnom postupku, dok se u ostalom delu zahtev za zaštitu zakonitosti odbacuje kao nedozvoljen.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Novom Sadu Posl.br.K 951/15 od 03.07.2015. godine, okr. I.K., zajedno sa okr. Č.H., oglašen je krivim za krivično delo teška krađa iz člana 204. stav 1. tačka 3) KZ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1-jedne godine u koju mu se uračunava vreme provedeno u pritvoru od 07.06.2011. godine do 11.07.2011. godine. Istom presudom odlučeno je da troškovi krivičnog postupka koji se odnose na postavljanje branioca po službenoj dužnosti i sprovođenja okrivljenog iz Okružnog zatvora u Novom Sadu padaju na teret budžetskih sredstava, dok je okrivljeni oslobođen plaćanja paušala.

Apelacioni sud u Novom Sadu, presudom Kž1 245/16 od 23.03.2016. godine, odbio je kao neosnovanu, između ostalih, žalbu branioca okr. I.K. i prvostepenu presudu Osnovnog suda u Novom Sadu K 951/15 od 03.07.2015. godine, potvrdio.

Branilac okr. I.K., adv. T.D., podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti protiv navedenih pravnosnažnih presuda, navodeći da zahtev podnosi na osnovu čl. 483. stav 1. i 485. stav 1. tačka 1) u vezi sa čl. 485. stav 2. i 4. ZKP u vezi sa čl. 439. tač. 1) i 3) ZKP, odnosno zbog povrede zakona – odredbe čl. 453, 428. stav 6. ZKP i člana 54. KZ, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji u celosti zahtev za zaštitu zakonitosti i preinači u celosti prvostepenu i drugostepenu presudu tako što će doneti oslobađajuću ili odbijajuću presudu ili ukoliko utvrdi da je izvršeno krivično delo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti preinači prvostepenu i drugostepenu presudu tako što će okrivljenom izreći uslovnu osudu.

Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) i u sednici veća, koju je održao bez obaveštavanja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta sa pravnosnažnim presudama protiv kojih je podnet zahtev za zaštitu zakonitosti, pa je nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okr. I.K. je neosnovan u odnosu na povredu zakona iz člana 439. tačka 3) u vezi sa članom 453. ZKP, dok je u ostalom delu zahtev nedozvoljen.

Neosnovano branilac okrivljenog u zahtevu ističe povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 3) u vezi sa članom 453. ZKP i s tim u vezi navodi da je pobijanim pravnosnažnim presudama okrivljenom izrečena bezuslovna kazna zatvora, odnosno teža sankcija protivno zabrani preinačenja na štetu okrivljenog, s obzirom da u prethodno sprovedenom prvostepenom postupku, u kojem je okrivljenom bila izrečena uslovna osuda, javni tužilac u žalbi protiv ranije donesene prvostepene presude nije kao žalbeni razlog istakao odluku o krivičnoj sankciji.

Iz spisa predmeta proizilazi da je u predmetnoj krivičnoj stvari, po optužnici Osnovnog javnog tužioca u Novom Sadu Kt-3505/09 podnetoj 17.06.2011. godine, protiv okrivljenih I.K. i Č.H., zbog krivičnog dela teška krađa iz člana 204. stav 1. tačka 3) KZ najpre donesena prvostepena presuda Osnovnog suda u Novom Sadu K.1829/2011 od 11.07.2011. godine kojom je okr. I.K., zajedno sa okr. Č.H., oglašen krivim za krivično delo krađa iz člana 203. stav 1. KZ i za to delo mu je izrečena uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 4 meseca, s tim da se ova kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od 2 godine ne učini novo krivično delo. Nadalje, iz spisa proizilazi da je navedena prvostepena presuda ukinuta rešenjem Apelacionog suda u Novom Sadu Kž1 3394/11 od 25.07.2012. godine usvajanjem, između ostalih, žalbe Osnovnog javnog tužioca u Novom Sadu od 21.07.2011. godine, izjavljene zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 368. stav 1. tačka 8. i 11. tada važećeg ZKP, kojom je javni tužilac osporavao kao pogrešnu i pravnu kvalifikaciju dela okrivljenih iznetu u prvostepenoj presudi.

U situaciji kada je javni tužilac žalbom osporavao pravnu ocenu dela iznetu u prvostepenoj presudi kao krivično delo krađa iz člana 203. KZ, ističući da iz opisa dela u optužnom aktu proizilaze obeležja težeg krivičnog dela teška krađa iz člana 204. stav 1. tačka 3) KZ, ne izjašnjavajući se pri tom o izrečenoj sankciji, a da je nakon usvajanja te žalbe kao osnovane i ukidanja prvostepene presude, u ponovljenom prvostepenom postupku okrivljeni oglašen krivim za navedeno teže krivično delo za koje je optužen (iz člana 204. stav 1. tačka 3) KZ), sud može okrivljenom izreći i strožu krivičnu sankciju od one izrečene u ukinutoj presudi, a u granicama zakonom propisane kazne za to krivično delo. Stoga, nasuprot navodima zahteva branioca okrivljenog, pobijanim presudama, izricanjem okrivljenom kazne zatvora za krivično delo za koje je oglašen krivim, nije povređeno načelo zabrane preinačenja na štetu okrivljenog iz člana 453. ZKP ni učinjena povreda zakona iz člana 439. tačka 3) ZKP.

Branilac okrivljenog u zahtevu za zaštitu zakonitosti ističe da pobijana presuda nema uopšte razloga o većem delu činjeničnih i pravnih navoda branioca okrivljenog i da u istoj nisu navedeni razlozi o činjenicama koje su predmet dokazivanja, odnosno da su dati razlozi potpuno nejasni i u znatnoj meri protivrečni i nepotpuni, čime ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP.

Ostalim navodima zahteva branioca okrivljenog, iako je između ostalog podnet zbog povrede zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP u suštini se ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, isticanjem da nije na nesumnjiv način dokazano ko je od okrivljenih preduzeo koju radnju i u kojoj nameri, odnosno koji od okrivljenih je istrgao predmetni računar oštećenoj, ni koja je stvarna vrednost računara, kao i da nije dokazano ni obrazloženo u čemu se sastoji „naročito drzak način“ izvršenja krivičnog dela, koje su bitne činjenice za kvalifikaciju dela koje je okrivljenom stavljeno na teret.

Kako odredbom člana 485. stav 4. ZKP, koja propisuje razloge zbog kojih okrivljeni, odnosno branilac okrivljenog u granicama prava koja u postupku ima okrivljeni (član 71. tačka 5) ZKP) mogu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažne odluke i postupka koji je prethodio njenom donošenju, nije predviđena mogućnost podnošenja ovog vanrednog pravnog leka zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP ni zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u pravnosnažnoj presudi, to je zahtev branioca okr. I.K. u delu u kojem je podnet iz navedenih razloga, nedozvoljen.

Iz iznetih razloga Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u izreci ove presude, na osnovu člana 491. stav 1. ZKP u odnosu na odbijajući deo, a na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi sa članom 485. stav 4. ZKP, u delu u kojem je zahtev odbačen kao nedozvoljen.

Zapisničar                                                                                                          Predsednik veća-sudija

Nataša Banjac,s.r.                                                                                            Janko Lazarević,s.r.