Kzz 589/2015

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 589/2015
07.07.2015. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud u veću sastavljenom od sudija: Janka Lazarevića, predsednika veća, Bate Cvetkovića, Gorana Čavline, Dragana Aćimovića i Radoslava Petrovića, članova veća, sa savetnikom Vesnom Veselinović, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog I.K., zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevima za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, advokata S.N., podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Pančevu K 718/2013 od 18.02.2015. godine i Višeg suda u Pančevu Kž 59/15 od 04.05.2015. godine, u sednici veća održanoj dana 07.07.2015. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog I.K., podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Pančevu K 718/2013 od 18.02.2015. godine i Višeg suda u Pančevu Kž 59/15 od 04.05.2015. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Pančevu K 718/2013 od 18.02.2015. godine, okrivljeni I.K., oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, te mu je izrečena uslovna osuda tako što mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri meseca i istovremeno određeno da se ova kazna neće izvršiti ako okrivljeni u roku od dve godine od dana pravosnažnosti presude ne učini novo krivično delo. Na osnovu člana 258. stav 4. ZKP oštećena je sa svojim imovinskopravnim zahtevom upućena na parnicu. Okrivljeni je na osnovu člana 262. i člana 264. ZKP obavezan da na račun budžetskih sredstava suda u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude i pod pretnjom prinudnog izvršenja uplati na ime paušala iznos od 2.000,00 dinara, troškove veštačenja dr LJ.M. u visini od 14.000,00 dinara i troškove veštačenja dr Đ.C. u iznosu od 8.000,00 dinara, kao i troškove zastupanja od strane punomoćnika oštećene u visini od 61.500,00 dinara.

Presudom Višeg suda u Pančevu Kž 59/15 od 04.05.2015. godine, odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog I.K., a prvostepena presuda je potvrđena.

Branilac okrivljenog, advokat S.N., podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti protiv navedenih pravnosnažnih presuda zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakonika, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o krivičnoj sankciji i troškova krivičnog postupka, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev i ukine prvostepenu i drugostepenu presudu, a predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, održao sednicu veća, na kojoj je razmotrio spise predmeta, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog I.K. je nedozvoljen.

Odredbom člana 485. stav 1. ZKP propisani su razlozi za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti od strane lica ovlašćenih za podnošenje zahteva (član 483. stav 1. ZKP), pa između ostalih u članu 485. stav 1. tačka 1) ZKP, kao razlog predviđena je povreda zakona.

Odredbom člana 485. stav 4. ZKP, ograničeni su razlozi zbog kojih okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti, pa sledstveno tome, okrivljeni na osnovu člana 485. stav 1. tačka 1) i stav 4. ZKP, može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti samo zbog povreda tog zakona propisanih u članu 74., članu 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), članu 439. tač.1) do 3) i članu 441. st.3. i 4. učinjenih u prvostepenom i postupku pred apelacionim sudom. Branilac okrivljenog koji ima pravo da u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni u smislu člana 71. tačka 5) ZKP, zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti isključivo iz razloga propisanih članom 485. stav 4. ZKP.

Branilac okrivljenog I.K. u zahtevu za zaštitu zakonitosti ističe da je pravosnažna presuda doneta uz činjenu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, jer se zasniva na dokazu na kome se presuda po odredbama ZKP ne može zasnivati i to na iskazu oštećene koja je neargumentovano tvrdila da ju je okrivljeni maltretirao na javnim mestima i u zgradi gde živi, imajući pri tom u vidu da njen iskaz nije potkrepljen iskazima saslušanih svedoka niti nalazom i mišljenjem veštaka medicinske struke, a da primena nasilja i pretnji, odnosno postojanje drskog i bezobzirnog ponašanja u sprovedenom postupku nije dokazano.

Vrhovni kasacioni sud nalazi da se iznetim navodima, iako se branilac u zahtevu formalno poziva na dozvoljeneni razlog za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka iz člana 485. stav 4. ZKP, u suštini osporava ocenu iskaza oštećene i ostalih izvedenih dokaza od strane nižestepenih sudova i u vezi sa tim pravosnažnu presudu pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja što članom 485. stav 4. ZKP nije propisano kao razlog zbog kojeg okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti.

Pored toga branilac u zahtevu ističe i to da je izreka presude nerazumljiva, što predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP, kao i da presuda uopšte nema razloga o činjenicama koje su predmet dokazivanja, odnosno da su oni razlozi koji su dati potpuno nejasni i u znatnoj meri protivrečni, da o činjenicama koje su predmet dokazivanja postoji znatna protivrečnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržini isprave ili zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava i zapisnika zbog čega nije moguće ispitati zakonitost i pravilnost presude, čime se ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2. ZKP. Kako navedene bitne povrede odredaba krivičnog postupka članom 485. stav 4. ZKP takođe nisu propisane kao dozvoljeni razlozi za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka od strane okrivljenog, to je zahtev branioca okrivljenog i u ovom delu ocenjen kao nedozvoljen.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP, odlučio kao u izreci rešenja.

Zapisničar – savetnik                                                                           Predsednik veća - sudija

Vesna Veselinović,s.r.                                                                          Janko Lazarević,s.r.