Rev 892/2025 3.1.4.18

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 892/2025
29.01.2025. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića i Marije Terzić, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Ksenija Bulatović, advokat iz ..., protiv tuženog BB iz ..., čiji je punomoćnik Zoran Stefanov, advokat iz ..., radi određivanja mere zaštite od nasilja u porodici, odlučujući o reviziji tužilje izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž2 538/24 od 18.09.2024. godine, u sednici održanoj 29.01.2025. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovana, revizija tužilje izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž2 538/24 od 18.09.2024. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Pančevu P2 44/24 od 18.07.2024. godine, stavom prvim izreke, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtev tužilje kojim je tražila da se odredi mera zaštite od nasilja u porodici kojom bi se tuženom zabranilo dalje uznemiravanje, vređanje, kao i svako drugo drsko, bezobzirno ponašanje prema tužilji, a koja bi trajala godinu dana sa mogućnošću produženja, sve dok ne prestanu razlozi zbog kojih je mera određena. Stavom drugim izreke, obavezana je tužilja da tuženom na ime naknade troškova postupka isplati iznos od 58.500,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti presude do isplate.

Apelacioni sud u Beogradu je, presudom Gž2 538/24 od 18.09.2024. godine, stavom prvim izreke, odbio kao neosnovanu žalbu tužilje i potvrdio presudu Osnovnog suda u Pančevu P2 44/24 od 18.07.2024. godine. Stavom drugim izreke, odbijen je zahtev tužilje za naknadu troškova drugostepenog postupka.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužilja je blagovremeno izjavila reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Vrhovni sud je ispitao pobijanu presudu u smislu odredbe člana 408. Zakona o parničnom postupku – ZPP („Službeni glasnik RS“, br. 72/11... 10/23-drugi zakon) u vezi sa odredbom člana 202. Porodičnog zakona („Službeni glasnik RS“, br. 18/05... 6/15), pa je ocenio da revizija nije osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilja i tuženi su majka i sin. Oni su suvlasnici na nepokretnostima – dva objekta koja se nalaze u okviru istog dvorišta. Tužilja živi u jednom od tih objekata, a u drugom objektu je živeo tuženi sa suprugom do avgusta 2023. godine, kada se zbog pogoršanih odnosa sa tužiljom iz objekta iselio. Zbog tako loših odnosa parnične stranke se nalaze u evidenciji Centra za socijalni rad od 2020. godine. Naime, postoji više prijava koje je tuženi podneo protiv tužilje zbog nasilja u porodici (vređanje, omalovažavanje, psovanje). U oba objekta uvedeno je grejanje na gas, s tim da se kotao za gas nalazi u objektu u kome je živeo tuženi, od kog objekta tužilja nema ključ. Kao korisnik-potrošač i dalje se vodi sada pok. suprug tužilje, odnosno otac tuženog. Pre nego što se tuženi iselio iz objekta u kome je do tada živeo, od strane „Srbija gas“ izvršena je demontaža mernog uređaja bez kog se kotao ne može koristiti. Za ovu demontažu tuženi nije kriv budući da on nije podneo zahtev za demontažu. Po saznanju da je izvršena demontaža mernog instrumenta, tužilja je podnela zahtev „Srbija gas“ da se ona registruje kao novi korisnik – potrošač i da se ponovo uspostavi ispostava gasa, uz izraženu spremnost da plati sva dugovanja i trošak novog priključka. Po ovom zahtevu tužilja je dobila odgovor da joj je potrebna saglasnost suvlasnika. U toku je postupak po tužbi tužilje protiv tuženog radi predaje u državinu objekta u kome je tuženi živeo, a uz tužbu je stavljen predlog za određivanje privremene mere obavezivanjem ovde tuženog na predaju ključa od od tog objekta, koji predlog je pravnosnažno odbijen rešenjem suda. Tuženi je izjavio spremnost da da saglasnost tužilji za ponovno priključenje, uz uslov da se kotao izmesti u objekat gde živi tužilja i odvajanje instalacija, čime bi se isključila mogućnost da on koristi gas i da tužilja snosi sve troškove u vezi sa tim. Tužilja predlog tuženog nije prihvatila. Zbog ovakve situacije tužilja se u svom objektu greje na struju.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su odbili tužbeni zahtev tužilje zaključivši da se u ponašanju tuženog ne stiču elementi nasilja u porodici Kod tužilje ne postoji strah, već je reč o njenom revoltu zbog ponašanja tuženog. Stoga nisu ispunjeni uslovi za određivanje traženih mera zaštite u smislu odredbe člana 197. stav 1. Porodičnog zakona.

Po oceni Vrhovnog suda, nižestepeni sudovi su pravilno primenili materijalno pravo.

Odredbom člana 197. stav 1. Porodičnog zakona, propisano je da se nasiljem u porodici smatra ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo drugog člana porodice. U stavu 2. te odredbe Zakona, navedeni su pojedini oblici nasilja u porodici, između ostalog, nanošenje ili pokušaj nanošenja telesne povrede, izazivanje straha pretnjom ubistva ili nanošenja telesne povrede članu porodice ili njemu bliskom licu, ograničavanje slobode kretanja ili komuniciranja sa trećim licima, vređanje, kao i svako drugo drsko, bezobzirno i zlonamerno ponašanje.

U konkretnom slučaju, tužilja kao nasilje u porodici učinjeno od strane tuženog opisuje uslovljavanje od strane tuženog za davanje saglasnosti tužilji za ponovno priključenje objekta u kome tužilja živi na gas, i po stanovištu Vrhovnog suda, ove radnje tuženog se ne mogu se podvesti pod definiciju nasilja u porodici, već je reč o nerešenim imovinskopravnim odnosima, koji su predmet druge parnice i biće rešeni u njoj.

Stoga se, neosnovano revizijom tužilje ukazuje na pogrešnu primenu materijanog prava.

Odluka o troškovima parničnog postupka doneta je pravilnom primenom odredbe člana 207. Porodičnog zakona, imajući u vidu njegov ishod.

Iz iznetog razloga, na osnovu odredbe člana 414. stav 1. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u izreci.

Predsednik veća - sudija

Gordana Komnenić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković