
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 790/2025
08.07.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Bojane Paunović i Gordane Kojić, članova veća, sa savetnikom Mašom Denić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 1. Krivičnog zakonika i dr., odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Željka Perovića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Kraljevu K 299/21 od 16.12.2024. godine i Višeg suda u Kraljevu Kž1 30/25 od 25.03.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 08.07.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Željka Perovića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Kraljevu K 299/21 od 16.12.2024. godine i Višeg suda u Kraljevu Kž1 30/25 od 25.03.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Kraljevu K 299/21 od 16.12.2024. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 1. KZ, za koje mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 40.000,00 dinara, krivičnog dela uvreda iz člana 170. stav 1. KZ, za koje mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 40.000,00 dinara i krivičnog dela uništenje i oštećenje tuđe stvari iz člana 212. stav 1. KZ, za koje mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 20.000,00 dinara, pa je potom osuđen na jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 100.000,00 dinara, koju je dužan da plati u roku od 30 dana od pravnosnažnosti presude, a ukoliko okrivljeni ne plati novčanu kaznu u ostavljenom roku, ista će biti zamenjena kaznom zatvora, tako što će za svakih započetih 1.000,00 dinara novčane kazne, sud odrediti jedan dan kazne zatvora.
Istom presudom okrivljeni je obavezan da u korist budžetskih sredstava suda na ime paušala plati iznos od 5.000,00 dinara, kao i na ime troškova krivičnog postupka iznos od 12.612,16 dinara i privatnom tužiocu BB na ime troškova krivičnog postupka iznos od 397.960,00 dinara, u roku od 15 dana po pravnosnažnosti presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja.
Presudom Višeg suda u Kraljevu Kž1 30/25 od 25.03.2025. godine odbijena je kao neosnovana žalba okrivljenog AA, a prvostepena presuda je potvrđena.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA, advokat Željko Perović, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1. ZKP u vezi člana 427. stav 5. ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev za zaštitu zakonitosti kao osnovan, ukine pobijane presude i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
Vrhovni sud je u sednici veća, održanoj u smislu odredaba člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, razmotrio spise predmeta sa zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, pa je našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog je nedozvoljen.
Odredbom člana 485. stav 1. tač. 1) ZKP propisano je da se zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili odlukom u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređen zakon, dok su stavom 4. navedenog člana propisani uslovi pod kojima okrivljeni, preko svog branioca, može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti i to takstativnim nabrajanjem povreda zakona (član 74., član 438. stav 1. tač. 1) i 4) i tač. 7) do 10) i stav 2. tač. 1), člana 439. tač.1) do 3) i člana 441. stav 3. i 4.), koje mogu biti učinjene u prvostepenom i postupku pred apelacionim, odnosno drugostepenim sudom.
Branilac u zahtevu za zaštitu zakonitosti numeriše povredu zakona iz člana 427. stav 5. ZKP, navodima da je okrivljenom u prvostepenom i postupku po redovnom pravnom leku, povređeno pravo na izjavljivanje pravnog leka i pravo na odbranu okrivljenog. S tim u vezi ističe, da prvostepeni sud nije dostavio braniocu okrivljenog prvostepenu presudu, iako je dana 03.02.2025. godine okrivljeni dostavio sudu podnesak uz koji je priložio punomoćje kojim je ovlastio advokata Željka Perovića da ga zastupa u krivičnom postupku. Branilac usled ovakvog postupanja suda nije izjavio pravni lek, pa prvostepena presuda, koja je predmet zahteva, nije mogla steći svojstvo pravnosnažnosti.
Imajući u vidu da povreda zakona na koju ukazuje odbrana iz člana 427. stav 5. ZKP, ne predstavlja zakonski razlog u okviru povreda pobrojanih u članu 485. stav 4. ZKP, zbog koga je podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti dozvoljeno okrivljenom preko branioca, to je isti ocenjen kao nedozvoljen.
Međutim, iz ovih ili drugih zakonskih razloga stranka ima pravo podnošenja inicijative za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom javnom tužiocu, u skladu sa odredbom člana 36. stav 2. Ustava Republike Srbije.
Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je, na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP u vezi člana 485. stav 4. ZKP, odlučio kao u izreci rešenja.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Maša Denić, s.r. Miroljub Tomić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković