Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 18420/2022
18.01.2023. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Gordane Komnenić, Dragane Mirosavljević, Mirjane Andrijašević i Zorana Hadžića, članova veća, u vanparničnom predmetu predlagača AA iz ..., čiji je punomoćnik Radomir Bućković, advokat iz ..., protiv protivnika predlagača „Aerodromi Srbije“ d.o.o. Niš, čiji je punomoćnik Sveta Mihajlović, advokat iz ..., radi određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, odlučujući o reviziji predlagača izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Kraljevu Gž 652/22 od 29.08.2022. godine, u sednici održanoj 18.01.2023. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji predlagača izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Kraljevu Gž 652/22 od 29.08.2022. godine.
ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija predlagača izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Kraljevu Gž 652/22 od 29.08.2022. godine
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Osnovnog suda u Kraljevu R1 219/2020 od 23.05.2022. godine, stavom 1 izreke, određena je novčana naknada za eksproprisanu katastarsku parcelu po rešenju Gradske uprave, Odeljenja za upravljanje imovinom, Odseka za imovinsko-pravne poslove i poslove upravljanja imovinom broj ../2020-05 od 27.08.2020. godine, u cilju izgradnje - dogradnje poletno-sletne staze aerodroma „Morava“ Kraljevo i to: katastarske parcele broj .. k.o. ..., ukupne površine 10 ari 96 m2 u visini od 453.250,80 dinara. Stavom 2 izreke, obavezan je protivnik predlagača da predlagaču na ime naknade za eksproprisanu nepokretnost bliže opisanu u stavu 1 izreke isplati ukupan iznos od 453.250,80 dinara, sve sa zakonskom zateznom kamatom počev od 23.05.2022. godine. Stavom 3 izreke, obavezan je protivnik predlagača da predlagaču na ime troškova postupka isplati iznos od 67.500,00 dinara.
Viši sud u Kraljevu je, rešenjem Gž 652/22 od 29.08.2022. godine, odbio, kao neosnovanu, žalbu predlagača i potvrdio rešenje Osnovnog suda u Kraljevu R1 219/2020 od 23.05.2022. godine.
Protiv rešenja drugostepenog suda kojim je postupak pravnosnažno okončan, predlagač je izjavio blagovremenu reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava i predložio da se o reviziji odluči kao o izuzetno dozvoljenoj na osnovu odredbe člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku, radi ujednačavanja sudske prakse.
Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 72/11 ... 18/20), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se posbija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija). U postupku povodom revizije protiv rešenja, shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude, na osnovu odredbe člana 420. stav 6. istog Zakona.
Po oceni Vrhovnog kasacionog suda, u konkretnom slučaju nije potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti je potrebno ujednačavanje sudske prakse kao ni novo tu mečenje prava, pa nisu ispunjeni uslovi propisani odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku za odlučivanje o posebnoj reviziji predlagača. Predmet tražene pravne zaštite je isplata predlagaču naknade za eksproprisanu nepokretnost, a pobijana odluka doneta je primenom odgovarajućih odredbi materijalnog prava. Odluka o visini naknade za eksproprisanu nepokretnost zavisi od činjeničnog stanja utvrđenog u svakom konkretnom slučaju a navodima revizije predlagača se, ustvari, osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, što nije razlog za izjavljivanje posebne revizije, na osnovu odredbe člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku.
Iz tih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odluku kao u stavu prvom izreke doneo primenom odredbe člana 404. stav 2. u vezi člana 420. stav 6. Zakona o parničnom postupku.
Vrhovni kasacioni sud je ispitao dozvoljenost revizije, u smislu odredbe člana 410. stav 2. tačka 5. u vezi člana 420. stav 6. Zakona o parničnom postupku i člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku („Službeni glasnik SRS“ broj 25/82, 48/88, „Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 46/95 ... 14/2022) i utvrdio da revizija nije dozvoljena.
Odredbom člana 420. stav 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da stranke mogu da izjave reviziju i protiv rešenja drugostepenog suda kojom je postupak pravnosnažno okončan, dok je stavom 2. te odredbe Zakona propisano da revizija protiv rešenja iz stava 1. ovog člana nije dozvoljena u sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena revizija protiv pravnosnažne presude.
U konkretnom slučaju, pobijanim rešenjem je pravnosnažno okončan parnični postupak u kome je odlučivano o imovinsko-pravnoj stvari (naknadi za eksproprisanu nepokretnost) pa je revizija, na osnovu odredbe člana 27. stav 3. Zakona o vanparničnom postupku, dozvoljena pod uslovima pod kojima se po Zakonu o parničnom postupku može izjaviti revizija u imovinsko-pravnim sporovima.
Odredbom člana 403. stav 3. Zakona o parničnom postupku propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinsko-pravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
Predlog za određivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost podnet je 22.10.2020. godine, a vrednost predmeta spora je 453.250,80 dinara.
Imajući u vidu da je ovo vanparnični postupak u kome je odlučeno o imovinsko-prvnoj stvari u kojoj vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinasku protivvrednost 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja predloga, sledi da revizija predlagača nije dozvoljena.
Iz izloženih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odluku kao u stavu drugom izreke doneo primenom odredbe člana 413. u vezi člana 420. stav 6. Zakona o parničnom postupku i člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku.
Predsednik veća – sudija
Dobrila Strajina,s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić