Rev 18619/2022 3.19.1.25.1.4; posebna revizija

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 18619/2022
23.05.2023. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića, Marije Terzić, Zorana Hadžića i Mirjane Andrijašević, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Predrag Vulović, advokat iz ..., protiv tužene Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije, koju zastupa Državno pravobranilaštvo, Odeljenje u Kragujevcu, radi utvrđenja prava svojine, odlučujući o reviziji tužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 956/22 od 25.05.2022. godine, u sednici održanoj 23.05.2023. godine, doneo je

R E Š E NJ E

NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 956/22 od 25.05.2022. godine.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tužioca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 956/22 od 25.05.2022. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Kragujevcu P 12647/20 od 28.10.2021. godine, stavom prvim izreke, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da se utvrdi prema tuženoj da je po osnovu održaja i sopstvene gradnje vlasnik na kp.br. .. br. zg.1, ..., zemljište pod zgradom-objektom u površini od 0.01,67 ha i spratnog dela stambeno-poslovnog objekta restoran „...“ br.zg.1, P1, u površini od 167 m2, objekat ima odobrenje za gradnju, koji se nalazi na kp.br. .., a sve upisano u LN br. .. KO ..., kao i zemljištu na kome se nalazi objekat i zemljištu koje je neophodno za redovnu upotrebu objekta, što je tužena dužna da prizna i dozvoli da tužilac bez naknadne saglasnosti i odobrenja pravo svojine upiše u javnim knjigama. Stavom drugim izreke, obavezan je tužilac da tuženoj na ime troškova parničnog postupka isplati 117.000,00 dinara.

Apelacioni sud u Kragujevcu je presudom Gž 956/22 od 25.05.2022. godine, stavom prvim izreke, odbio kao neosnovanu žalbu tužioca i potvrdio presudu Osnovnog suda u Kragujevcu P 12647/20 od 28.10.2021. godine. Stavom drugim izreke, odbijen je zahtev tužioca za naknadu troškova žalbenog postupka.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužilac je izjavio blagovremenu reviziju, zbog pogrešne primene materijalnog prava pozivajući se na odredbu člana 403. stav 2. tačka 3. Zakona o parničnom postupku i predložila da se o reviziji odluči kao izuzetno dozvoljenoj, u smislu odredbe člana 404. Zakona o parničnom postupku, radi ujednačavanja sudske prakse i novog tumačenja prava.

Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11... 18/20), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija).

Po oceni Vrhovnog suda, u konkretnom slučaju nije potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti je potrebno ujednačavanje sudske prakse kao ni novo tumačenje prava, pa nisu ispunjeni uslovi propisani odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku za odlučivanje o posebnoj reviziji tužioca. Predmet tražene pravne zaštite je sticanje prava svojine održajem, a odluka nižestepenih sudova zasnovana je na primeni odgovarajućih odredbi materijalnog prava kod utvrđenih činjenica da je tužilac u toku 1990. godine, nakon dobijenih građevinskih dozvola i izrade projekata, sagradio svojim sredstvima predmetnu nepokretnost, radi obavljanja ugostiteljske delatnosti, da je rešenjem Poreske uprave Kragujevac od 13.02.2008. godine, dana 03.03.2008. godine, upisano založno pravo-hipoteka na nepokretnosti supsidijarnog jemca – tužioca, da je Poreska uprava Kragujevac donela rešenje 20.10.2008. godine, kojim se nepokretnost tužioca-supsidijarnog jemca, prenosi u svojinu Republike Srbije, jer nije prodata u postupku prinudne naplate poreske obaveze od poreskog obveznika BB-supruge tužioca, a da je navedenu nepokretnost činila stambeno poslovna zgrada, restoran „...“ površine 167m2, postojeći na k.p. .. i zemljište, sve upisano u .. KO ... . Posebnom revizijom revidenta osporava se pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu popisa i procene spratnog dela navedenog objekta izgrađenom od strane tužioca i trajanja savesne državine tužioca na tom delu, a to nije razlog za izjavljivanje posebne revizije u smislu odredbe člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku. U pogledu potrebe ujednačavanja sudske prakse, revident uz reviziju nije dostavio drugačije odluke sudova donete u postupcima sa istim pravnim osnovom i činjeničnim stanjem kao u ovoj parnici.

Iz tih razloga, Vrhovni sud je odluku kao u stavu prvom izreke doneo primenom odredbe člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku.

Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost revizije revidenta, primenom odredbe člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku i utvrdio da revizija nije dozvoljena.

Odredbom člana 403. stav 3. Zakona o parničnom postupku propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.

Tužbu radi utvrđenja tužilac je podneo 15.06.2020. godine, a vrednost predmeta spora je 4.350.000,00 dinara, odnosno 36.994,00 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.

Imajući u vidu da je ovo imovinskopravni spor u kom vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, sledi da revizija revidenta nije dozvoljena u smislu odredbe člana 403. stav 3. Zakona o parničnom postupku.

Iz tih razloga, Vrhovni sud je odluku kao u stavu drugom izreke doneo primenom odredbe člana 413. Zakona o parničnom postupku.

Predsednik veća – sudija

Gordana Komnenić, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić