![](/sites/default/files/grb-srb.png)
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev2 4557/2022
05.04.2023. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića i Marije Terzić, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Dušan Matić, advokat iz ..., protiv tužene OŠ ''Mitoropolit Mihailo'' iz Sokobanje, koju zastupa Pravnobranilaštvo Opštine Sokobanja, radi poništaja odluke, odlučujući o reviziji tužilje izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 2161/2022 od 07.07.2022. godine, u sednici održanoj 05.04.2023. godine, doneo je
P R E S U D U
ODBIJA SE, kao neosnovana, revizija tužilje izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 2161/2022 od 07.07.2022. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Aleksincu, Sudska jedinica Sokobanja P1 156/20 od 07.02.2022. godine, stavom 1. izreke, odbijen je tužbeni zahtev tužilje kojim je tražila da se ponište sledeće odluke: rešenje Konkursne komisije OŠ ''Mitropolit Mihailo'' sa sedištem u Sokobanji br. ...-.../...-... od 07.08.2020. godine; rešenje direktora OŠ ''Mitropolit Mihailo'' sa sedištem u Sokobanji br. ...-.../...-... od 26.08.2020. godine, kao nezakonita, kao neosnovan. Stavom 2. izreke, obavezana je tužilja da tuženoj na ime troškova postupka isplati iznos od 54.000,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom počev od izvršnosti do isplate.
Apelacioni sud u Nišu je, presudom Gž1 2161/2022 od 07.07.2022. godine, odbio, kao neosnovanu, žalbu tužilje i potvrdio presudu Osnovnog suda u Aleksincu, Sudska jedinica Sokobanja P1 156/20 od 07.02.2022. godine
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužilja je izjavila blagovremenu reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava.
Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijanu presudu, primenom odredbe člana 408. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11 ... 18/20) i utvrdio da revizija nije osnovana.
U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku, na koju Vrhovni kasacioni sud pazi po službenoj dužnosti.
Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilja je bila učesnik konkursa objavljenog od strane tužene radi prijema u radni odnos dva izvršioca za rad na radnom mestu ... sa punim radnim vremenom od 100%, na neodređeno vreme. Pored tužilje, prijavu je podnelo još 7 kandidata. Nakon formiranja konkursne Komisije koja je pregledala sve podnete prijave i konstatovala da svi kandidati ispunjavaju propisane uslove za prijem u radni odnos, kandidati su upućeni na psihološku procenu sposobnosti za rad sa decom i učenicima u Nacionalnu službu zapošljavanja - Filijala Zaječar. Po prijemu rezultata psihološke procene, Komisija je obavila razgovor sa svim kandidatima i donela rešenje o izboru dve kandidatkinje, među kojima nije bila tužilja. Konkursna komisija je o svim svojim aktivnostima i preduzetim radnjama sačinjavala zapisnike. Iz izveštaja o psihološkoj proceni u postupku selekcije kandidata NZS Filijala u Zaječaru, utvrđeno je da za radno mesto '' ...'', kriterijume u potpunosti zadovoljavaju BB i VV (izabrani kandidati), a da zahteve radnog mesta u većoj meri zadovoljava tužilja AA. Iz zapisnika Konkursne komisije o većanju i glasanju br. ..-.../...-... od 07.08.2020. godine utvrđeno je da su svi članovi Komisije glasali za kandidate VV i BB, pa je jednoglasno doneto rešenje o izboru tih kandidata. Protiv rešenja Konkursne komisije o izboru kandidata, tužilja je izjavila žalbu direktoru škole koja je, kao neosnovana, odbijena rešenjem od 26.08.2020. godine. Sve donete odluke, zapisnici i izveštaji Komisije su sastavni deo konkursne dokumentacije po raspisanom konkursu. Svoj tužbeni zahtev za poništaj rešenja o izboru kandidata po konkursu, VV i BB od 07.08.2020. godine, tužilja zasniva na činjenici da to rešenje ne sadrži obrazloženje o kriterijumima po kojima je izvršen izbor dva navedena lica. Tužena je ukazala da je pri donošenju odluke o izboru kandidata, Komisija imala u vidu izveštaj NSZ Zaječar o psihološkoj proceni, pri čemu rešenje ne sadrži precizinije podatke o samoj proceni, jer se radi o tajnim podacima.
Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su tužbeni zahtev tužilje za poništaj predmetnih rešenja odbili, primenom odredbe člana 139. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (''Službeni glasnik RS'', br. 88/2017 ... 27/18), u vezi odredbe člana 154. istog Zakona, nalazeći da su predmetne odluke tužene zakonite, jer su donete u skladu sa propisima, tako što rešenje o izboru kandidata sadrži obrazloženje o tome koje se radno mesto popunjava, kada je raspisan konkurs, koliko lica se prijavilo na konkurs, kao i šta je utvrđeno u sprovedenom postupku (blagovremenost prijave kandidata, urednost dokumentacije, koje lice i zbog čega je izabrano) i pouku o pravnom leku. Odluka je dostavljena kandidatima koji su se prijavili na konkurs i data im je mogućnost podnošenja delotvornog pravnog leka. Takođe, odluka o prijemu kandidata u radni odnos sadrži razloge davanja prioriteta izabranim kandidatima koji su utvrđeni iz kompletne dokumentacije koju čini: radna biografija kandidata, sa dokazom o potrebnoj stručnoj spremi i vremenu sticanja iste; psihološka procena sposobnosti kandidata; podatke o obavljenim razgovorima sa njima koji su zapisnički konstatovani, a koji razlozi, po mišljenju nižestepenih sudova, garantuju da su izabrani kandidati oni koji će najbolje obavljati poslove radnog mesta u interesu tuženog, pri čemu je diskreciono pravo tužene, kao poslodavca, da primi u radni odnos dva kandidata koji ispunjavaju uslove, a tužilja nije dokazala da primljeni kandidati ne ispunjavaju uslove za radna mesta za koja su konkurisali.
Po mišljenju Vrhovnog kasacionog suda, nižestepeni sudovi su pravilno primenili materijalno pravo.
Odredbom člana 139. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, propisano je da u radni odnos u ustanovi može da bude primljeno lice pod uslovima propisanim zakonom i to: ako ima odgovarajuće obrazovanje; ako ima psihičku, fizičku i zdravstvenu sposobnost za rad sa decom i učenicima; ako nije osuđivano pravnosnažnom presudom za krivično delo za koje je izrečena bezuslovna kazna zatvora u trajanju od najmanje tri meseca, kao i za krivična dela nasilja u porodici, oduzimanje maloletnog lica, zapuštanje i zlostavljanje maloletnog deteta ili rodoskrnuće, za krivična dela primanja ili davanja mita, za krivična dela iz grupe krivičnih dela protiv polne slobode, protiv pravnog saobraćaja i protiv čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, bez obzira na izrečenu krivičnu sankciju i za koje nije, u skladu sa zakonom utvrđeno diskriminatorsko ponašanje; ako ima državljanstvo Republike Srbije, na srpski jezik i jezik na kojem ostvaruje obrazovno vaspitni rad. Uslovi iz stava 1. ovog člana dokazuju se prilikom prijema u radni odnos i proveravaju se u toku rada. Dokazi o ispunjenosti uslova iz stava 1. tačke 1, 3. i 5. tog člana sastavni su deo prijave na konkurs. Na osnovu odredbe člana 154. istog Zakona, prijem u radni odnos na neodređeno vreme vrši se na osnovu konkursa koji raspisuje direktor. Konkurs sprovodi konkursna komisija koju imenuje direktor. Obavezni član komisije je sekretar ustanove. Komisija ima najmanje tri člana i utvrđuje ispunjenost uslova kandidata za prijem u radni odnos iz člana 139. tog zakona, u roku od 8 dana od dana isteka roka za prijem. Kandidati iz stava 4. tog člana koji su izabrani u uži izbor, u roku od 8 dana upućuju se na psihološku procenu sposobnosti za rad sa decom i učenicima, koji vrši nadležna služba za poslove zapošljavanja primenom standardizovanih postupaka. Konkursna komisija sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove za prijem u radni odnos u roku od 8 dana od dana prijema rezultata psihološke procene sposobnosti za rad sa decom i učenicima. Konkursna komisija obavlja razgovor sa kandidatima sa liste iz stava 6. ovog člana i donosi rešenje o izboru kandidata u roku od 8 dana od dana obavljenog razgovora sa kandidatima. Kandidat nezadovoljan rešenjem o izabranom kandidatu može da podnese žalbu direktoru u roku od 8 dana od dana dostavljanja rešenja iz stava 7. ovog člana Zakona. Direktor o žalbi odlučuje u roku od 8 dana od dana ponošenja. Kandidat koji je učestvovao u izbornom postupku ima pravo da, pod nadzorom ovlašćenog lica u javnoj službi pregleda svu konkursnu dokumentaciju, u skladu sa zakonom.
U konkretnom slučaju, tužena je raspisala konkurs i sprovela izborni postupak u svemu na način propisan navedenim odredbama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, tako što je najpre raspisan konkurs za prijem u radni odnos, zatim formirana konkursna Komisija koja je izvršila proveru ispunjenosti uslova prijavljenih kandidata i uputila ih na psihološku procenu sposobnosti za rad sa decom i učenicima. Nakon dobijanja izveštaja o proceni, Komisija je sa svim kandidatima obavila razgovor i sačinila zapisnik o većanju i glasanju, a potom je i donela rešenje o izboru kandidata. Na taj način, tužena je sprovela propisanu proceduru radi izbora prijavljenih kandidata za radno mesto ''... '', a kako su svi prijavljeni kandidati, pa i tužilja, ispunjavali uslove za rad propisane odredbom člana 139. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, odluka o izboru dve kandidatkinje, koje u potpunosti zadovoljavaju zahteve tog radnog mesta, doneta je na osnovu diskrecionog ovlašćenja tužene, a na osnovu rezultata psihološke procene kandidata, prema kriterijumima koji su utvrđeni na osnovu analize poslova, između ostalog i ''...''.
Navodi revizije tužilje o pogrešnoj primeni materijalnog prava su neosnovani, imajući u vidu da tužena ima diskreciono pravo da primi u radni odnos svakog kandidata koji ispunjava uslove propisane konkursom, a uvažavanjem stručnog mišljenja koje je dala ovlašćena ustanova za psihološku procenu u postupku selekcije kandidata, što je ovde slučaj, ostvaruje se standard najboljeg interesa škole (izbor najuspešnijeg kandidata), što istovremeno i ograničava diskreciono pravo direktora u izboru nastavnog osoblja.
Pravilna je i odluka o troškovima parničnog postupka jer je doneta pravilnom primenom odredbe člana 153. stav 1. i 154. Zakona o parničnom postupku.
Iz izloženih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odluku kao u izreci doneo primenom odredbe člana 414. stav 1. Zakona o parničnom postupku.
Predsednik veća – sudija
Gordana Komnenić,s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić