
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 23300/2023
20.02.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Dragane Mirosavljević, Zorana Hadžića, Gordane Komnenić i dr Ilije Zindovića, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Danijel Kostić, advokat iz ..., protiv tuženog Grada Pirota, koga zastupa Gradsko pravobranilaštvo Grada Pirota, radi faktičke eksproprijacije, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 2699/23 od 11.07.2023. godine, u sednici održanoj 20.02.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 2699/23 od 11.07.2023. godine, kao izuzetno dozvoljenoj.
ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tuženog izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 2699/23 od 11.07.2023. godine.
ODBIJA SE zahtev tužioca za naknadu troškova revizijskog postupka.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Pirotu P 179/22 od 26.04.2023. godine, stavom prvim izreke, delimično je usvojen tužbeni zahtev tužioca i utvrđeno da je tuženi izgradnjom puta Cerova – ... – ..., izvršio zauzeće dela nepokretnosti u svojini tužioca na kp. br. ... po LN br. ... KO ... u ukupnoj površini od 586 m2 (prilog 2 nalaza i mišljenja sudskog veštaka geodetske struke Nebojše Milićevića) i to na dva dela parcele, u merama i granicama kako je to bliže navedeno u ovom stavu izreke. Stavom drugim izreke, utvrđeno je da je tuženi po osnovu faktičke eksproprijacije sticalac prava javne svojine na delu kp. br. ... po LN br. ... KO ... u ukupnoj površini od 586 m2 u merama i granicama bliže navedenim u ovom stavu izreke prvostepene presude, i ovlašćen je tuženi da u postupku kod SKN u Pirotu na istoj izvrši upis prava svojine na svoje ime, a da tužioca izbriše sa pravom svojine iz LN br. ... KO ...za površinu zauzetog dela tužioca. Stavom trećim izreke, obavezan je tuženi da tužiocu na ime naknade za zauzeti deo kp. br. ... KO ... (zbog faktičkog oduzetog zemljišta) u ukupnoj površini od 586 m2 (severni deo parcele u površini od 187 m2 i jugoistočni deo parcele u površini od 399 m2) plati iznos od 69.120,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 26.04.2023. godine do isplate. Stavom četvrtim izreke, odbijen je, kao neosnovan tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da se obaveže tuženi da isplati tužiocu na dosuđeni iznos zakonsku zateznu kamatu od 27.01.2022. godine kao dana podnošenja tužbe do 26.04.2023. godine, kao dana presuđenja. Stavom petim izreke, obavezan je tuženi da tužiocu na ime troškova postupka isplati iznos od 108.829,60 dinara.
Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž 2699/23 od 11.07.2023. godine, stavom prvim izreke, odbijena je, kao neosnovana žalba tuženog i potvrđena prvostepena presuda u stavu prvom, drugom, trećem i petom izreke. Stavom drugim izreke, odbijen je zahtev tužioca za naknadu troškova odgovora na žalbu.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tuženi je blagovremeno izjavio reviziju, zbog pogrešne primene materijalnog prava, sa predlogom da se o reviziji odluči kao izuzetno dozvoljenoj primenom člana 404. ZPP.
Tužilac je podneo odgovor na reviziju.
Odlučujući o dozvoljenosti i osnovanosti revizije tuženog na osnovu člana 404. Zakona o parničnom postupku – ZPP („Službeni glasnik RS“, br. 72/11 ... 10/23) i člana 92. Zakona o uređenju sudova (''Službeni glasnik RS'', br. 10/23), Vrhovni sud je utvrdio da nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje o reviziji, kao izuzetno dozvoljenoj, s obzirom na to da ne postoji potreba da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa, pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, niti je potrebno novo tumačenje prava, imajući u vidu vrstu spora, sadržinu tražene sudske zaštite, način presuđenja i razloge koje su nižestepeni sudovi dali za svoju odluku. Obrazloženje pobijane presude je u skladu sa postojećom sudskom praksom u tumačenju i primeni materijalnog prava, kako u pogledu osnova – slučaj faktičke eksproprijacije koja nastaje kada se na zemljištu grade objekti od javnog interesa (u ovom slučaju reč je o izgradnji puta Cerova – ... – ...), a ne postoji rešenje o izuzimanju iz poseda i isplati naknade, odnosno rešenje o eksproprijaciji, tako i u pogledu visine. Naime, iz ugovora zaključenog 22.04.2008. godine između Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja Beograd i Društvenog fonda za puteve Opštine Pirot sledi da je predmet ovog ugovora „izgradnja putnog pravca Cerova – ... sa pratećom kanalskom mrežom“. Tuženi u reviziji nije pružio dokaz o postojanju različitih odluka u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji kao u ovom slučaju i suprotno odlučivanju nižestepenih sudova. Osim toga, razlozi revizije se delom odnose na utvrđeno činjenično stanje i osporavanje utvrđenog činjeničnog stanja, zbog čega se posebna revizija ne može izjaviti, shodno članu 407. stav 2. ZPP.
Na osnovu člana 404. stav 2. ZPP, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke.
Ispitujući dozvoljenost revizije na osnovu člana 410. stav 2. tačka 5. ZPP, Vrhovni sud je utvrdio da je revizija nedozvoljena.
Članom 403. stav 3. ZPP, propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
Tužba u ovoj pravnoj stvari podneta je 27.01.2022. godine, a vrednost predmeta spora je 69.120,00 dinara.
S obzirom na to da se u ovom slučaju radi o imovinskopravnom sporu u kome vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, to sledi da je revizija nedozvoljena.
Na osnovu člana 413. ZPP, odlučeno je kao u stavu drugom izreke.
Odbijen je zahtev tužioca za naknadu troškova revizijskog postupka, primenom člana 154. i 165. ZPP, s obzirom na to da ti troškovi nisu bili potrebni radi vođenja parnice, sa kojih razloga je odlučeno kao u stavu trećem izreke.
Predsednik veća – sudija
Dobrila Strajina,s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković